Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

Stoltenberg je tijekom više od deset godina na čelu NATO-a bio hvaljen zbog svojeg smirenog vođenja ponekad podijeljenog Saveza. Norvežanin je pomogao da mu američki predsjednik Donald Trump ne okrene leđa, podržao je Ukrajinu osiguravši da NATO ne bude izravno uvučen u rat s Rusijom i pokrenuo je reformu obrambenih kapaciteta Saveza kako bi se mogao suočiti s Moskvom. Saveznici su tražili nekoga tko ima mnoge kvalitete kao i Stoltenberg i tko će nastaviti istim smjerom: premijera, s dobrim vezama, dugim iskustvom, dobrim adresarom… Zato je odluka pala na Nizozemca. Kao veteran koji je u Nizozemskoj 13 godina vodio složene koalicije, ima veliko iskustvo koje se može iskoristiti kako bi se zadržalo zemlje s različitim, i često suprotstavljenim interesima na istoj liniji. Poslovni

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju. I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte). Višnja Starešina za Lider.

Premijeri bez dece.

Ne bih se nikada sa njima menjao.

Više meni vrede moji sinovi, nego sve njihove funkcije zajedno! pic.twitter.com/9Ikqg8fFTj

— Aleksandar Šapić (@AcaSapic) November 25, 2018

Zanimljivo je ovdje razmisliti o cijeni koju plaćaju političari u privatnom životu, a i utječe li na njihove odluke to što nemaju potomaka. Indikativno je i da je većina ovdje iz konzervativnih stranaka, dvojica iz liberalnih, i samo jedan iz ljevičarske.

Nizozemska je u parlamentu izglasala djelomičnu zabranu nošenja pokrivala lica na javnim mjestima, uključujući škole, bolnice i javni prijevoz. Zabrana se ne odnosi na javne ulice. “Zakon nema religijsku podlogu”, rekao je premijer Mark Rutte. Iz nizozemske vlade su poručili i kako su pokušali naći pravi omjer između ljudskog prava na slobodan odabir odjeće te važnosti međusobnog prepoznavanja i komunikacije. Independent