S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…

Val ulaganja u umjetnu inteligenciju dramatično je podigao tehnološke sektore, koji su daleko nadmašili šire tržište. Nvidia je porasla više od 1000%, Broadcom preko 700%, a cijeli IT i komunikacijski sektor prednjače zahvaljujući potražnji za AI infrastrukturom, cloud computingom i digitalnim uslugama. Meta je gotovo peterostruko narasla, gurajući komunikacijske usluge u vrh prinosa. Potrošačke digitalne platforme također profitiraju. U međuvremenu, sektori poput komunalija, zdravstva, energetike i materijala ostvaruju znatno skromnije rezultate, dok S&P 500 ukupno raste 80%. Mreža

Teorija mrtvog interneta tvrdi da većinu internetskog sadržaja danas generiraju AI, botovi i korporativni algoritmi, umjesto stvarnih ljudi. Automatizacija preuzima društvene mreže i web stranice, potičući senzacionalizam, clickbaite i političku propagandu. Do 2026. čak 90% sadržaja moglo bi biti sintetski generirano. Internet, nekad spontan i ljudski, sada je pod utjecajem profita i algoritama, što smanjuje autentičnost i ljudsku interakciju. Platforme optimiziraju vrijeme provedeno online, dok stvarni korisnici gube dominaciju, a digitalni prostor postaje sve više automatiziran i kontroliran. Lider

Umjetna inteligencija sve se više koristi za prijevare – od lažnih investicijskih platformi do čudotvornih lijekova. Prevaranti oponašaju glasove poznatih osoba poput Plenkovića, Milanovića i liječnika kako bi lakovjernima izvukli novac. Dok hrvatske institucije sporo reagiraju, britanska policija upozorava na ozbiljnije AI prijetnje, uključujući kibernetičke napade i seksualno iznuđivanje. Financijski sektor također je na udaru deepfake tehnologije. S obzirom na sve veću dostupnost AI alata, stručnjaci predviđaju porast kriminala do 2029. godine – savršeno vrijeme da ne vjerujete ničemu što vidite ili čujete online. Faktograf

Stvaranjem tekstova, slika i glazbe, prijevodima… Gen AI omogućio je širem krugu korisnika da se upoznaju s potencijalima umjetne inteligencije u svakodnevnom životu i poslu. No još nije potpuno prihvaćen i korišten. Glavni je razlog nedostatak povjerenja korisnika u njegovu sposobnost da proizvede točne i visokokompetentne informacije, da učinkovito rješava postavljene probleme i odgovori na sigurnosne izazove. Osim tehnoloških inovacija, potrebne su edukativne inicijative koje će povećati razinu povjerenja i udobnosti pri upotrebi tih naprednih alata. Kontinuiranim unapređenjem tehnologije, transparentnosti procesa i edukacijom korisnika Gen AI može ostvariti svoj puni potencijal i pružiti veliku vrijednost cijelom društvu. Lider