Krležini su dnevnički zapisi puni refleksija o povijesnim ličnostima i događajima, opisa pejzaža, hoda kroz vrijeme unazad i prisjećanja na davne dane, snova. Krleža je 75-godišnjak koji je rezigniran, zabrinut za budućnost, nepovjerljiv prema mladima, ironičan prema svojim suvremenicima. Rezigniran je godinom 1967. i zbivanjima oko Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koju je i on potpisao, a zbog čega je morao dati ostavku na članstvo u CK SKH. Prezirno gleda i na generaciju književnika i pjesnika rođenih tridesetih godina, poput Nikice Petraka, Antuna Šoljana, Zvonimira Goloba. Za njega je to materijalistička generacija koju zanima samo novac, a već su se, iako u tridesetim godinama, “umorili od života”. Oni lebde ni na nebu ni na zemlji, “ne znaju kako su doputovali do svojih stečenih prava; ljudi po svom uvjerenju ‘zapadnjaci’, nažalost u hollywoodskom smislu”. Novosti