Trend ranog ustajanja dominira društvenim mrežama, no znanost sugerira da produktivnost nije univerzalna. Naš kronotip (unutarnji sat) uvelike je određen genetikom i dobi. Forsiranje ranog buđenja kod “noćnih ptica” uzrokuje društveni jet lag, što dovodi do manjka sna, pada koncentracije te povećanog rizika od pretilosti i dijabetesa. Umjesto praćenja trendova, ključ uspjeha leži u usklađivanju obveza s vlastitim biološkim ritmom. Kvalitetan san i postupne promjene rutine važniji su za mozak od samog vremena na satu. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Holivudska zvijezda Mark Wahlberg ispričao je ovih dana kako se budi u 2.30 i kroz dan prati strogi režim koji završava u 19.30 kad ide na spavanje. Nije on jedini poznati ranoranilac – Appleov Tim Cook budi se u 3.45, Disneyjev šef Bob Iger već u 4.25 ide vježbati, a općenito se na profilima uspješnih na LinkedInu može vidjeti poruku da je za uspjeh potrebno rano se buditi. BBC se pita trebalo li svi mi, po uzoru na ove uspješne, biti ranoranioci, bismo li postali produktivniji, ili iza svega stoji potreba za impresioniranjem ljudi koliko smo samo “produktivni” s buđenjem prije zore.