Marin Soljačić s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) komentirao je razvoj umjetne inteligencije i pojavu rješenja poput ChatGPT-a: “Iskreno rečeno, te nove tehnologije kao Chat GPT su iznenadile i mene i većinu stručnjaka za umjetnu inteligenciju. Umjetna inteligencija se sada razvija prilično brže nego što smo mislili prije samo nekoliko godina. Ono što me zabrinjava jest da se ona puno brže razvija u odnosu na naše razumijevanje nje. Zbog toga ne može se isključiti da će doći do negativnih posljedica”. Što se tiče nadzora umjetne inteligencije, Smoljačić smatra da bi to trebale regulirati vlade: “Jedini koji to mogu regulirati su vlade, odnosno političari, jer je za kompanije jako teško da se same reguliraju. To je jako kompetitivno polje i kompanije razmišljaju na način: ako ja to ne razvijem, netko će drugi i odmah će zauzeti cijelo tržište. Bilo bi dobro da to političari reguliraju.” Tportal

Istraživači s MIT-a dokazali da pravni članci s Wikipedije utječu na odluke sudaca

Massachusetts Institute of Technology jedno je od najboljih sveučilišta na svijetu (vrlo često i prvo na listi), a na proljeće će održati sedmodnevni obrazovni program o inovativnosti i poduzetništvu Innovation & Entrepreneurship Bootcamp. Bit će to prvi put u Europi. Očekuje se između 100 i 150 polaznika, a program će koštati 40.000 kuna po osobi.

Umjetna inteligencija uči po onome što joj se ponudi. Norman je algoritam koji je osposobljen za razumijevanje slika svijeta, ali budući da ga je ekipa s MIT-a hranila samo groznim slikama kod njega se razvio psihotični pogled i poimanje svijeta. Ime je dobio po Normanu Batesu iz Hitchcockovog filma Psycho. Kada su mu nakon treninga ponuđene apstraktne slike koje psiholozi koriste u procjeni stanja pacijentovog uma, Norman je u njima vidio mrtva tijela, krv i razaranje. Članak donosi usporedne primjere tumačenja tih slika od normalnog AI i od psihotičnog inteligenta Normana. BBC

“Nikoga ovdje ne zanima dolazi li netko iz velike ili male zemlje. Sve interesiraju samo rezultati i kako znanstvenici iz tog područja ocjenjuju nečiju vrijednost na temelju njegovih članaka i ideja” – kaže u intervjuu Telegramu Tanja Bosak, Kumrovčanka koja ja diplomirala u SAD-u, a danas predaje na prestičnom MIT-u. Kaže da su njeni studenti “svjesni da obrazovanje košta i da ga svi jako skupo plaćaju, pa su vrlo ozbiljni, ne razvlače studiranje i znaju da im je glavni zadatak učiti. Rad i ocjenjivanje su stalni”. Bavi se geofizikom i meteorologijom, a kaže da je sad “zanima primjena svega što radim na traženje ranog života na Marsu”.

“Mislim da rješenje problema znanstvenog i obrazovnog sustava za Hrvatsku nije u tome da se stariji ljudi koji su se vani afirmirali vraćaju. Bolje je da se mladi stimuliraju da neko vrijeme provedu vani, da vide kako uspješni sustavi funkcioniraju. Osim toga, Hrvatska može biti zanimljiva mladim strancima. Neke europske zemlje već su postale jako privlačne strancima – skandinavske, Velika Britanija, Švicarska, Nizozemska i slično. Dobar primjer je Nizozemska. Ona u odnosu na ostatak Europe ne izdvaja posebno puno za znanost, možda je po tome čak malo ispod prosjeka EU-a. No ona stvara dojam kao da daje više. Jako je otvorena za dolazak stranaca”, prokomentirao je obrazovno-znanstvenu situaciju u Hrvatskoj Dražen Prelec, koji drži tri profesorske pozicije na prestižnom MIT-ju. Index

MIT razvio novu metodu za gledanje 3D filmova bez 3D naočala

Ako ste na dijeti, doručak nije obavezan

Znanstvenici s uglednog MIT-ja razvili su uređaj koji pomoću radijskih valova prepoznaju ljudske emocije. EQ-Radio nije invazivan – čovjek ne mora raditi ništa, čak ni nositi ništa, nego stroj šalje bežične signale prema osobi, a koji reagiraju na kretnje, disanje i otkucaje srce, podaci o čemu se vraćaju u mašinu koja ih onda analizira i određuje kako se čovjek osjeća. Prvi je to korak ka tehnologiji koja bi poboljšavala nečije emocionalno stanje. CNN, MIT

Stručnjaci s MIT-ja zajedno s kolegama rade na prototipu sustava koji će terahercnim valovima moći čitati sadržaj knjige bez njezina otvaranja. Njihov prototip zasad je ograničen na mogućnost čitanja devet stranica, ali nastavlja se razvijati. Terahercni valovi, pojas elektromagnetskog zračenja između mikrovalova i infracrvenog svjetla, u prednosti je nad rendgenskim zrakama ili zvučnim valovima jer može, primjerice, razaznati tintu i prazan komad papira, a do rezultata dolazi zahvaljujući činjenici da se između stranica knjige nalaze minijaturni džepovi zraka debljine od oko 20 mikrometara. T-Portal