Nizozemka Rajacenna u stanju je istodobno crtati realistične portrete objema rukama i nogama. “EEG skeniranje njenog mozga pokazuje zadivljujuće rezultate. Imput centri u stražnjoj strani mozga su joj u cijelosti povezani triput više nego kod normalne populacije. U isto vrijeme frontalni dio mozga je ‘uspavan’, tu je zabilježena Delta moždana aktivnost. Stražnja desna polutka mozga ostvaruje natprosječnu aktivnost, nezabilježenu kod ijedne druge osobe. Kod vrhunskih sportaša, npr. olimpijskih pobjednika, najviša izmjerena aktivnost bila je 0,61, a kod Rajacenne iznosi 0,72”, kaže neuroznanstvenik Bill Scott. I još jedna zanimljivost, Rajacenna je iznenada otkrila svoju sposobnost istodobnog realističnog crtanja rukama i nogama, taj svoj talent nije razvijala s vremenom. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Unatoč masovnom obrazovanju i internetu koji je svima otvorio vrata znanja, čini se da živimo u eri oskudice genija. Povjesničari i teoretičari poput Spenglera upozoravali su na pad kreativnih veličina, a današnja istraživanja ukazuju na ključnu ulogu tutorstva u formiranju intelektualnih velikana. Nekad dostupno samo aristokraciji, osobno podučavanje razvijalo je genijalnost od rane dobi, dok današnji masovni školski sustav djecu izolira od velikih umova. Rezultat: umjesto novog Einsteina – hrpa YouTube tutorijala i osjećaj da smo kolektivno zakasnili na vlastito zlatno doba. Index, The Intrinsic Perspective
Obožavatelji Sherlocka Holmesa dobro znaju da je slavni fikcionalni detektiv, unatoč svojoj genijalnosti, do rješenja zagonetki vrlo često dolazio zahvaljujući nekoj usputnoj i ponekad besmislenoj primjedbi svog vjernog pratitelja doktora Watsona. Trebaju li geniji nekoga tko će potaknuti njihovu kreativnost? Je li riječ samo o literarnom konstruktu i kakva je točno uloga pomoćnika u stvarnome životu odlučili su istražiti australski znanstvenici na primjeru odnosa kreativnog osoblja i njihovih asistenata. Odnos između ‘katalizatora’ i ‘kreativaca’ ima pozitivnu korelaciju u smislu doprinosa kreativnoj izvedbi kreativaca. Isto tako, utvrđeno je da je taj učinak bolji ako je pomoćnik snažno privatno vezan za genija, ako dolazi iz istog društvenog kruga, te ako je i sam pomoćnik kreativna osoba. Tportal
Vrlo zanimljivi esej: Mnogo je dokaza koji pokazuju da ozljede mozga nekada oslobode neobično kreativne talente, što nas to može naučiti o tome kako nastaju geniji?
National Geographic ima novi projekt nazvan Genij. Riječ je o seriji od deset nastavaka koja će svake sezone pratiti drugu važnu povijesnu ličnost. Zvijezda prve sezone je Albert Einstein, a sudeći po uvodnim scenama prve epizode, nema straha da će gledatelje zamoriti beskonačne formule, ima tu dosta seksa, drame i eksplozija. To je pomalo neobična strategija da upoznamo pravog Einsteina, no nije to bez vraga, piše Nenad Polimac. Jutarnji
Intervju s ljudima iznadprosječno visokog kvocijenta inteligencije: Po čemu je genij drugačiji od vrlo pametne osobe?