Skupina paleontologa u pustinji Gobi u Mongoliji otkrila je najveći dosad otisak stopala dinosaura – dugačak jedan metar i širok 76 centimetara. Rekordno veliko stopalo pripadalo je titanosauru, dinosauru iz skupine sauropoda koji su živjeli na Zemlji prije između 70 i 90 milijuna godina. Ovi biljojedi najveće su kopnene životinje, a koje su mogle narasti i do 18 metara u visinu. Tech Times
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Netflixova četverodijelna dokumentarna serija The Dinosaurs, u produkciji Stevena Spielberga i Amblina, donosi priču o 150 milijuna godina dugoj vladavini dinosaura – od skromnih proto-dinosaura poput Marasuchusa do divova kopna, mora i zraka. Serija prikazuje njihovu evolucijsku prilagodbu, biološku raznolikost i konačni masovni izumrli kraj. Naraciju potpisuje Morgan Freeman, a među vrstama koje se pojavljuju su T. rex, Spinosaurus, Stegosaurus, Mosasaurus i leteći azhdarhidi. Premijera je 6. ožujka 2026. na Netflixu. Discover Wildlife
Znanstvenici su otkrili da su dinosauri vjerojatno nastali u području koje danas obuhvaća pustinju Saharu i amazonsku prašumu. Iako su najstariji poznati fosili pronađeni u južnoj Americi i Africi, nova istraživanja sugeriraju da su se dinosauri prvi put pojavili u ekvatorijalnom dijelu superkontinenta Pangee. Ovo otkriće mijenja naše razumijevanje o podrijetlu najvećih životinja koje su ikada hodale Zemljom. HRT
Iako je genetski inženjering značajno napredovao u zadnjih tri desetljeća, oživljavanje dinosaura i dalje ostaje znanstvena fantastika, ali to ne umanjuje vječnu fascinaciju tim davnim vladarima Zemlje. Psiholozi kažu da fascinacija dinosaurima leži u jedinstvenoj kombinaciji njihove veličine, snage i misterije. Dok nam fosili služe kao poveznica s davnim svijetom, dinosauri su istodobno i stvarni (jer imamo pouzdane dokaze da su zaista živjeli) i bajkovito mitski. Premda je tehnologija kloniranja od ovce Dolly napredovala u svakom smislu, rekonstrukcija genoma dinosaura pronađenih u jantaru i dalje je teško provediva, jer DNK ipak ne može preživjeti fosilizaciju. Opširnije Igor Berecki za Bug.
Stegosaur star 150 milijuna godina upravo je postao najskuplji na top ljestvici prodanih fosila
Mozgovi većine dinosaura, uključujući T-rexa, bili usporedivi s mozgovima živih gmazova, poput krokodila i aligatora. Nadalje, njihov broj neurona vjerojatno nije bio izuzetan, posebno za životinje njihove mase. Prva prepreka je procijeniti stvarnu veličinu mozga neke izumrle životinje. To nije trivijalno pitanje kod dinosaura. Dok mozak ispunjava gotovo cijelu lubanjsku šupljinu kod ptica i nas sisavaca, to nije slučaj kod gmazova, čiji mozak ispunjava samo oko 30-50% lubanjske šupljine. Gmazovi sigurno nisu tako glupi kao što se obično vjeruje. Njihovo ponašanje može biti vrlo složeno, a eksperimentalni podaci koje imamo ukazuju na mnoge kognitivne sličnosti između njih, sisavaca i ptica. Dakle, iako nema razloga za pretpostavku da je T-rex imao navike nalik primatima, sigurno je bio sofisticiran u ponašanju, kažu stručnjaci. HRT
🐉 How’s your Year of the Dragon going so far?
An international team of scientists have revealed a 240 million-year-old marine reptile from China, published in a new @RoyalSocEd journal.
Read more: https://t.co/zJ8n2i1xcS pic.twitter.com/UyX9HD9kw1
— National Museums Scotland (@NtlMuseumsScot) February 23, 2024
Fosil pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis, koja je izvorno identificirana još 2003. godine. Nazvali su ga zmajem zbog dugog i savitljivog vrata s 32 kralješka. Takav vrat mogao mu je pružiti prednost u lovu – omogućujući Dinocephalosaurus orientalisu da traži hranu u pukotinama ispod vode. “Ovo otkriće samo povećava neobičnost trijasa”, rekao je dr. Fraser za BBC News. “I svaki put kad pogledamo te naslage, pronađemo nešto novo.” N1
Općepoznata i najpopularnija teorija glasi kako je udar meteorita širokog 15 kilometara u Zemlju izazvao izumiranje dinosaura i to prije 66 milijuna godina, no, što ako to baš i nije tako? Nova istraživanja govore kako je niz vulkanskih erupcija koje su se dogodile prije, tijekom i nakon udara meteorita dodatno zakomplicirale život dinosaurima. Emisija plinova koja je nastala u erupcijama zaklonila je Sunčevu svjetlost i ohladila cijelu atmosferu što nije pogodovalo dinosaurima. Don Baker, koautor studije i geokemičar sa Sveučilišta McGill ističe kako je „Ovo zahlađenje promijenilo klimu, a meteorit je bio posljednji i najveći udarac. To je bio posljednji događaj prije njihova izumiranja“. Iako neka istraživanja pokazuju da je Zemljina temperatura padala puno prije nego što je meteorit udario, vulkanske erupcije i promjena klime još su jedno od mogućih objašnjenja. (Telegram)
Tada su još uvijek bili nepoznati znanosti. Žena paleontologa naišla je na ostatke nečega što su nazvali Iguanodonom. Kasnijim istraživanjima jedan drugi paleontolog shvatio je kako se radi o ostacima reptila iz daleke prošlosti, nazvavši ih dinosaurima (grčki – užasni gmaz). Na njihove fosile ljudi su sigurno nailazili i ranije, samo što tad nisu ni razmišljali o kakvoj bi se vrsti životinja tu moglo raditi. Pretpostavljalo se da su nekad davno životinje i ljudi bili divovi, a vjeruje se kako su upravo ti ostaci utjecali na razvoj legendi o mitskim životinjama, poput zmajeva. IFL Science
Nedavno otkrivena vrsta dinosaura imala obrambenu, oštru “irokezu” na leđima
Mogući su ostaci dinosaura na Mjesecu