Danski znanstvenici razvili su poligenski rizični skor (PGS) koji može već u dobi od pet godina predvidjeti rizik od pretilosti u odrasloj dobi. Test se temelji na analizi podataka više od pet milijuna ljudi i trenutačno je najučinkovitiji za osobe europskog podrijetla. Studija pokazuje da djeca s visokim PGS-om počinju dobivati višak kilograma već od 18. mjeseca života, što otvara mogućnost za ranije i preciznije intervencije. Genetika nije sudbina, ali može pomoći da se pretilost – umjesto liječila – jednostavno spriječi. Bug

Nova genetska studija otkriva da pretilost nije jedno stanje, već najmanje jedanaest različitih bioloških endotipova – od hormonalnih i imunosnih poremećaja do razlika u inzulinskoj regulaciji. Analizom podataka više od dva milijuna ljudi, znanstvenici su identificirali 743 genetske regije povezane s debljinom. Ovakav pristup otvara put personaliziranim terapijama i ruši stereotipe o pretilosti kao isključivoj posljedici loših navika. Umjesto jedne dijagnoze za sve, medicina se sve više okreće nijansiranom razumijevanju – jer isti kilogrami mogu imati vrlo različite korijene. Igor Berecki za Bug

Sve o debljini: Veliki vodič za upravljanje svojom tjelesnom težinom

Istraživanje koje će u svibnju u Španjolskoj biti predstavljeno na Europskom kongresu o pretilosti provedeno je na 1200 parova u Poljskoj i pokazalo je da je rizik od prekomjerne težine u braku povećan za oba spola, ali situacija je posebno akutna među muškarcima. Istraživači su zaključili da u braku rizik od prekomjerne težine tada raste za 62 posto muškarcima, a 39 posto ženama, u usporedbi s onima koji nisu vjenčani. To se potencijalno objašnjava kulturološkim razlikama u stavovima prema debljini između dvaju spolova. Index

Svako treće dijete ima problema s prekomjerenom težinom

Skoro polovica Nijemaca je pretila, a svaki peti ima BMI veći od 30. Stručnjaci ističu da je najveći izazov održati postignutu težinu, a ne samo smršaviti. Jo-jo efekt djelomično objašnjavaju genske promjene u masnim stanicama koje dugo “pamte” pretilost. Znanstvenici su otkrili da masne stanice pretilih osoba, čak i nakon značajnog gubitka težine, ostaju “programirane” za skladištenje energije. Ovo naglašava važnost ranih intervencija i prevencije. No, terapije za trajno brisanje ovih promjena još su u povojima, a “injekcije za mršavljenje” zasad nude samo privremeno rješenje. DW

Alarmantni rezultati: Pretilost naglo raste. Hrvatska među najgorima

U svijetu u kojem je medicina sve naprednija, a pretilost postaje pandemija, postavlja se pitanje koliko smo svjesni ozbiljnih posljedica prekomjerne težine. Dok se fokus javnosti usmjerava na pandemiju koronavirusa, druga, dugotrajnija pandemija – pretilost – ne dobiva dovoljno pažnje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, broj pretilih osoba drastično raste, dosežući brojku od 1,9 milijardi ljudi. No, ono što se rijetko spominje je veza između pretilosti i gubitka vida. Dijabetička retinopatija, katarakta i glaukom samo su neki od ozbiljnih problema koji se mogu javiti kao posljedica pretilosti. Istraživanja pokazuju da ljudi s indeksom tjelesne mase preko 30kg/m2 imaju povećan rizik od katarakte, dok pretilost može uzrokovati visoki očni tlak povezan s glaukomom. Važno je ne zanemarivati sveobuhvatan utjecaj pretilosti na zdravlje, uključujući i oči, te poduzeti preventivne korake kako bismo sačuvali dragocjeni dar vida. (Dioptrija.hr)

Pretpostavlja se da žive zdravije i da vježbaju, no to ne mora nužno biti tako. Neki uspijevaju ostati mršavi čak i uz brzu hranu i zaslađena gazirana pića pa i alkohol. Koja je tajna? Nekad jednostavno unose manje kalorija kroz dan. Pojest će pizzu za ručak, dok za večeru neće imati ništa, npr. Moguće je i da su aktivniji kroz šetnje, vole parkirati dalje od centra i slično. Također, možda je stvar u metabolizmu koji im ne pokreće organizam u istoj mjeri kao kod debljih ljudi. No, svatko u pravilu može ubrzati svoj metabolizam kroz tjelovježbu, hladne tuševe, pažljivo isplaniranu zdravu prehranu itd. Health Insider

Naime, naša starost u godinama ne mora se podudarati s biološkom starosti organizma niti s osjećajem i energijom koju imamo. Ako živimo nezdravim životom, naše tijelo može starjeti brže od nas. I obrnuto, biološko starenje izazvano stresnim događajima moglo biti reverzibilno, na što ukazuje i ova studija; odnosno kvalitetnija prehrana bi mogla biti jedna od najjednostavnijih opcija za poboljšanje tjelesnog stanja. Mediteranska prehrana bogata povrćem, plodovima mora i cjelovitim žitaricama usporava znakove ubrzanog starenja mozga koji se obično vide kod pretilih ljudi… Index