Hrvatska je bila suzdržana na glasanju u UN-u oko američkog priznavanja cijelog Jeruzalema glavnim gradom Izraela, a politička analitičarka Mirjana Kasapović daje tri razloga za takav stav:
Suzdržanost je takoreći prirodno stanje hrvatske politike, no pogrešno je uvjerenje da biti suzdržan znači ne zamjeriti se nikome. Hrvatska se itekako zamjerila velikom broju zemalja, od članica Europske unije do velike skupine arapskih i islamskih zemalja
Hrvatska se po svaku cijenu želi profilirati kao najpouzdanija i najodanija američka saveznica u jugoistočnoj Europi, ali i u Europskoj uniji
Kad god nema stav o nekom pitanju, hrvatska vanjska politika nastoji ga obesmisliti i omalovažiti kako bi, vjerojatno, stvorila dojam u javnosti da ona zna i vidi nešto što drugi ne znaju i ne vide

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da se nada da će Turska uskoro otvoriti svoje veleposlanstvo u istočnom Jeruzalemu kao glavnom gradu palestinske države. Erdogan je ponovio svoju kritiku namjere SAD-a i predsjednika Trumpa da Jeruzalem prizna kao glavni izraelski grad, nazvavši tu odluku „rezultatom cionističkog i evangelističkog razmišljanja i logike“. „Izrael nema pravo prisvojiti Jeruzalem, glavni grad muslimana“, kaže turski predsjednik. Index

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravlja o nacrtu rezolucije kojom bi poništilo odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o priznavanju Jeruzalema službenom prijestolnicom izraelske države. Egipat je podijelio tekst koji su agencije AFP i Reuters dobile na uvid, u kojemu se traži povlačenje jednostrane odluke Sjedinjenih Država. Nacrt rezolucije mogao bi se podnijeti na glasanje već u ponedjeljak. Odluka Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem izraelskom prijestolnicom potaknula je gnjev Palestinaca, prosvjede u muslimanskom svijetu i gotovo jednodušnu osudu međunarodne zajednice. HRT, Reuters

Izraelci, kao i Palestinci, smatraju Jeruzalem svojim glavnim gradom i svetim religijskim mjestom, pri čemu Izrael kontrolira cijeli grad. U slučaju mirovnog sporazuma većina stranih sila predviđa rješenje gdje bi zapadni Jeruzalem pripao Izraelu, a istočni Jeruzalem budućoj državi Palestini. New York Times piše o problematičnom Trumpovom priznanju Jeruzalema glavnim gradom Izraela te predviđaju da u odnosima koji sada nastaju neće biti palestinske države, a da će Izrael morati birati između dviju ključnih komponenti svog nacionalnog identiteta – židovstva i demokracije. Ili će potvrditi trajnu kontrolu nad Palestincima bez da im da puna prava, što bi bilo slično Južnoj Africi iz vremena apartheida, ili će dati Palestincima puna prava, čime bi uspostavili pluralističku demokraciju koja više nije službeno židovska.

Američki predsjednik Donald Trump danas će priznati Jeruzalem kao glavni grad Izraela te će odobriti selidbu američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem. Izrael pozdravlja odluku, Hamas, koji kontrolira Gazu, pozvao je na prosvjede, a iz Saudijske Arabije potez nazivaju “provokacijom muslimana”. SAD će ovim potezom biti prva država koja priznaje Jeruzalem glavnim gradom Izraela. Izrael ga je uvijek smatrao svojim glavnim gradom, dok Palestinci smatraju Istočni Jeruzalem glavnim gradom buduće palestinske države. CNN, al Jazeera

SAD "u ranim fazama" pregovora o preseljenju američkog veleposlanstva u Jeruzalem

UNESCO je usvojio kontroverznu rezoluciju o istočnom Jeruzalemu za koju Izrael tvrdi da osporava povezanost između židovstva i nekoliko svetih mjesta u Jeruzalemu te se privilegiraju arapski nazivi svetih mjesta. U rezoluciji se za sveta mjesta koriste islamska imena, a zanemaruju židovski termini. Zamjenik palestinskog veleposlanika pri UNESCO-u Mounir Anastas rekao je novinarima da ta rezolucija podsjeća Izrael da su oni okupacijska sila u istočnom Jeruzalemu.

Foto: Jeruzalem iz vremena Otomanskog carstva, od 1900. do 1918.

Jeruzalem: Dvije muslimanske obitelji stoljećima brinu o kršćanskom svetištu