Već i sama godina je problem: to je točno jedno stoljeće nakon “Hitlerovih Olimpijskih igara” 1936. “Tu se neminovno stječe krivi dojam kako je to nekakva stota obljetnica. Osim ovog teškog bremena povijesti, tu su i kritike kakve su se čule već i kod drugih kandidata za Olimpijske igre u Njemačkoj – izgledalo je da Igre opet hoće i München, postojala je i inicijativa održati OI u Porajnju. Ali redovito je bilo i glasnih protivnika za tako veliku i skupu manifestaciju. Makar su Berlinu OI dodijeljene još 1931., dakle prije dolaska nacista na vlast, Hitler i nacisti su objeručke dočekali tu manifestaciju kako bi čitavom svijetu pokazali snagu i moć Reicha. Zapravo, Berlin je trebao ugostiti Igre još 1916., ali zbog Prvog svjetskog rata one nisu održane. Berlinski gradonačelnik Wegner misli kako je baš 100 godina nakon te nacističke predstave, prilika gradu pokazati u kojoj mjeri je danas raznolik i otvoren. Koliki su izgledi? Mali. Ima još kandidata, a država domaćin koja je trenutno favorit je i ona koja ih dosad nije ugostila – Indija. DW

Berlin: 150 godina Stupa pobjede

Ono što na prvi pogled sliči na još jednu večer komedije u Berlinu, gradu koji njome obiluje, zapravo je više od toga. Većina posjetitelja kluba Ma’s nema puno razloga za smijeh, a posebno ne u zajedničkom društvu. Naime, oni su iz zaraćenih država: Rusije i Ukrajine. Dolaze nastupati ili gledati. Neki su profesionalci, a neki početnici. Zajedničko im je zanimanje za stand-up komediju i, prije svega, prezir prema ruskoj invaziji na Ukrajinu. Ima viceva na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i o njemačkom kancelaru Olafu Scholzu i njegovoj sporoj isporuci oružja Ukrajini (“Htio sam se požaliti što mi ne stiže hamburger , a onda sam vidio oznaku s imenom dostavljača, Scholz, i sve mi je bilo jasno”). Ovi stand-up umjetnici pružaju olakšanje sebi i publici. To je način da izbace svoju tugu, ljutnju i očaj zbog rata, a možda neki od njih pronađu i zajednički jezik s onima drugima na temu života u egzilu. Aljazeera

Od početka razvoja lokacije 2008. godine, nacionalne i međunarodne tvrtke i istraživačke institucije smjestile su se upravo u EUREF kampusu u Berlinu. Ondje nastaju inovativni projekti za budućnost i jedinstveni u Europi. U bliskoj razmjeni i brojnim partnerstvima, globalni igrači, start-upovi te istraživačke i nastavne institucije razvijaju ondje inteligentna rješenja za grad budućnosti. Svojevrsni laboratorij za prelazak na obnovljivu energiju, gdje radi i uči više od 5000 ljudi u više od 150 različitih institucija i tvrtki. Svojim radom gotovo svakodnevno dokazuju da je prijelaz na obnovljivu energiju i financijski izvediv. To čine kroz brojke projekte koji povezuju poslovanje i znanost, a pokrivaju teme od klimatski neutralne opskrbe energije, inteligentne energetske mreže ili energetski učinkovitih zgrada te brojne druge. Green

Centar Berlina uskoro postaje najveće urbano područje bez automobila

Rijetko je koji grad opjevan kao Berlin. Postojao je taj sjajan tip David Bowie, sredinom sedamdesetih stanovao je u Schönebergu, na adresi Hauptstraße 155. Stan iznad masažnog salona dijelio je s Jamesom N. Osterbergom, čovjekom koji je pustošio njegov frižider, poznatiji kao Iggy Pop. Bio je zatim Lou Reed, također odličan tip, također mrtav. Njegov po gradu nazvani album je nešto stariji. Iz 1973. godine, vremena dok si je rock’n’roll još mogao dopustiti da bude pretenciozan. Naravno, bio je Nick Cave i bio je Blixa Bargeld i Leonard Cohen – piše Marko Pogačar. Lupiga…

Ovog rujna, točnije 26. 9. Berlinčani će izaći na referendum koji predviđa nacionalizaciju više od 200 000 stanova, a koliko god to nekomu zvučalo nevjerojatno, grupa „DW und Co. Enteignen!” zaista je uputila Senatu zahtjev za eksproprijacijom. Stanovi na koje ciljaju u vlasništvu su “privatnih” tvrtki za iznajmljivanje, a posebno su im na piku one koje imaju više od 3000 nekretnina te također navode kako bi naknada iznosila znatno manje od tržišne vrijednosti. Svoj zahtjev smatraju legitimnim zbog nikad korištenoga članka 15 u Temeljnom  zakonu koji kaže: „Zemljište, prirodni resursi i sredstva za proizvodnju mogu se prenijeti u zajedničku imovinu ili druge oblike javne ekonomije u svrhu socijalizacije, a kroz zakon koji uređuje vrstu i obujam naknade.” Izravno to pogađa tvrtku Deutsche Wohnen koja posjeduje 13 000 stanova. Traženih 175 000 potpisa za referendum koji se održava isti dan kad i izbori za Bundestag skupili su u nekoliko mjeseci što samo po sebi govori o raspoloženju građana. Da bi prijedlog bio prihvaćen, za njega mora glasati najmanje 25 posto svih glasača upisanih u birački spisak, otprilike 625 000 ljudi. Deutsche Welle

Švedska kompanija  Heimstaden Bostad kojom ravna norveški milijarder Ivar Tollefsen namjerava kupiti 130 stambenih zgrada u Berlinu za 830 milijuna eura. Dio Berlinčana sprema se boriti protiv milijardera jer u tom potezu vide namjeru dizanja stanarina u gradu koji je poznat po nižim cijenama stanovanja sukladno nižim plaćama stanovnika. Trenutačno Ustavni sud procjenjuje ustavnost Pravila o zamrzavanju stanarina na 5 godina pa nepovjerenje i više raste jer građani misle da će investitor čekati taj period da bi zatim digao stanarine i doveo ih u nezavidan položaj. Deutsche Welle

Vlada grada-savezne pokrajine Berlina uvodi moratorij na podizanje stanarina zbog drastičnog rasta posljednjih godina, a oporba i udruga stanodavaca oštro kritiziraju mjeru nazivajući je povratkom u socijalizam te najavljuju ustavnu tužbu. Stanarine će biti zamrznute za oko 1,5 milijuna stanova izgrađenih prije 2014. Gradonačelnik Michael Mueller kaže da zalazi na nepoznat teren.