Diljem svijeta kao da je nestala sposobnost razgovora. Britanski diplomat Sir William Hayter prije šezdeset je godina zaključio da je to početak raspada svake civilizacije, piše Domagoj Juričić za Ideje. Knjiga “Diplomacy of the Great Powers” je povijesni tekst, ali i upozorenje što se događa kada moć izgubi kulturu, a politika smisao za ravnotežu. U Hayterovo vrijeme svijet je bio podijeljen, ali stabilan. Danas je razmrvljen, ali nervozan. Bipolarni poredak zamijenila je neuređena višepolarnost u kojoj više nema ravnoteže, nego stalne napetosti između nesigurnih sila. Hayter je u svojoj knjizi podsjetio na koncert Europe iz devetnaestog stoljeća, sustav koji je funkcionirao ne zato što su sile dijelile vrijednosti, nego zato što su dijelile strah. Bile su svjesne vlastitih granica. Današnji svijet izgubio je i strah i granice. Moć se više ne obuzdava diplomacijom, nego algoritmima, trgovinom i propagandom. Vanjska politika postala je produžetak unutarnje, a diplomacija javna predstava. U takvom svijetu Hayterov poziv na mjeru i razum zvuči gotovo subverzivno.

• Nepomirljive razlike – Predsjednik i premijer već godinama ne nalaze zajednički jezik. Od slanja vojnika u Ukrajinu do imenovanja veleposlanika, suradnja je misaona imenica
• Ukrajina kao najveći kamen spoticanja – Milanović odbio dati suglasnost za sudjelovanje hrvatskih vojnika u NATO-ovoj misiji NSATU. Plenković ga optužuje za proruske stavove, dok predsjednik premijera naziva ratnim huškačem.
• Bliski istok podijelio mišljenja – Milanović podržava priznanje Palestine i izjednačuje Putina i Netanyahua, dok Vlada podržava Izrael
• Zelenski u Dubrovniku – Dolazak ukrajinskog predsjednika izazvao spor jer Milanović nije bio pozvan, dok je Vučić sudjelovao i ‘ukrao show’
• Sukobi sa Srbijom – Od paljenja Vučićeve lutke u Kaštelima do optužbi za hrvatskog špijuna i privremenog pritvaranja Severine, odnosi su daleko od prijateljskih
• Crna Gora i deklaracija o Jasenovcu – Pogoršanje odnosa s Crnom Gorom nakon izglasavanja deklaracije o Jasenovcu. Hrvatska uzvratila diplomatskim notama i blokadama u EU pregovorima
• BiH i plinska interkonekcija – Sukobi oko plinovoda kojim bi upravljao BH Gas. Hrvati u BiH zahtijevaju veće sudjelovanje i rješavanje izbornog zakona
• Idilična Slovenija – Slovenija proglašena najboljim susjedom, dok Mađarska sve više klizi u neprijateljske vode.
• Vojna modernizacija – Hrvatska nabavila borbene avione Rafale, HIMARS sustave, helikoptere Black Hawk, tenkove Leopard i turske dronove Bayraktar
• Podbacivanje u OECD-u – Hrvatska još nije ispunila uvjete za članstvo u OECD-u, ali nadaju se prijemu do 2026

Zaključak: Godina puna diplomatskih ping-pongova, sporova i ponekog uspjeha. Najbolji susjedi su nam Slovenci, a najgori – svi ostali.

Bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je dva put bio ranjen i u kojoj je “s ponosom sudjelovao dajući svoj skromni doprinos tome da su u Hrvatskoj danas i njegov Zadar, i Rijeka, Istra i otoci, te da je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata bila na pobjedničkoj strani”. Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata ulazi u jugoslavensku diplomatsku službu, u kojoj prolazi sve stepenice. Od UN-a u New Yorku preko Indonezije, a bio je suradnik Josipu Brozu Titu, posebni izaslanik Boutrosu Boutrosu Ghaliju, a kasnije i savjetnik Stipi Mesiću te Ivi Josipoviću. Svaka vanjska politika počinje na vlastitim granicama. Već i udžbenici diplomacije ističu da je vrlo važno kakve odnose imate sa susjedima. Nama samonametnuta ograničenja uvelike onemogućavaju da imamo širi pogled na svijet, inventivniju i prisutniju vanjsku politiku uopće, a naročito unutar EU-a – govorio je. Umro je u 101. godini na rodnom otoku Ugljanu. Novosti

Za obojicu vrijedi ona kvalifikacija koju je Lenjin dao za sovjetskog komunista: zagrebi malo ispod kože sovjetskog komunista i otkrit će se velikoruski nacionalist. Tako, izgleda, i u našem slučaju: zagrebi malo ispod kože hrvatskog diplomate, i otkrit ćeš bahatog i primitivnog političara. Nekog više, drugog manje, ali uvijek će se ti naši “alfa-mužjaci”, kako im vole tepati njihovi poltroni, razotkriti kao nasilnici koje je izbacila na površinu ova nesretna tridesetogodišnja tranzicija i profiliranje hrvatske političke kaste, arogantne i korumpirane vlašću i nasiljem nad samom politikom, koja se doista u njihovoj realizaciji profilira kao ona najstarija profesija na svijetu – kao prostitucija – piše Damir Grubiša.

Slovenski predsjednik Borut Pahor sastao se u Ljubljani sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić koja je u radnom posjetu Sloveniji. Pahor je rekao kako je Srbija partner i politički sugovornik Slovenije u regiji, ističući dobre i prijateljske odnose dvije zemlje te dajući podršku Srbiji na putu u EU. T-Portal

Nakon gotovo dvogodišnjeg zastoja, 1. rujna kreće velika rotacija u hrvatskoj diplomatskoj mreži. Filip Vučak koji je Hrvatsku predstavljao pri Svetoj Stolici sada će u Parizu zamijeniti Ivu Goldsteina. Josipa Para u Washingtonu naslijediti će Pjer Šimunović. Novi veleposlanik u Italiji službeno postaje Jasen Mesić, dok Gordan Bakota odlazi u Srbiju. Novi list

Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova, HDZ-ovac Miro Kovač, prije desetak dana, kako doznaje Jutarnji list, donio je odluku o diplomatskim promaknućima za čak oko 270 djelatnika Ministarstva, a da neki od njih nisu imali uvjete za to. Svima njima plaće će narasti za oko 100 do 400 kuna, ovisno o poziciji na koju su promaknuti. Ako u prosjeku plaće rastu za 200 kuna neto, to znači da će neki novi ministar godišnje morati izdvajati oko 648.000 kuna više za plaće diplomata.

Hrvatska diplomacija uspjela je uz pomoć Grčke prisiliti 26 članica EU da prihvate njen prijedlog priopćenja o odnosu Europske unije spram presude Stalnog arbitražnog suda u Haagu u sporu između Kine i Filipina oko prava na Južnokineskom moru. Velika Britanija, Njemačka i Francuska željeli su uputiti strogo upozorenje Kini da mora prihvatiti, uvažavati i provesti odluku Arbitražnog suda u Haagu koji je presudio u korist Filipina. Hrvatska je, podržavajući kinesko stajalište spram suda u Haagu, unaprijed pokazala da ni ona nije spremna priznati jednostrane odluke Arbitražnog suda oko utvrđivanja pomorske granice sa Slovenijom, piše Telegram.

Dok srbijanski premijer Aleksandar Vučić kao mudri političar radi na dobrim odnosima s jakom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, naš premijer Zoran Milanović trudi se jedino biti neprimjetan i ne uklapa se nigdje pa se i europski diplomati prave da ga ne vide. “Premijer sustavno omalovažava i ignorira europske diplomatske akcije, pa čak i uzuse pristojnog ponašanja – i to na dvoru. To je, ukratko, politički skandal prvoga reda. Nekoć bi ga izbacili s dvora, ali sutra, zadrži li se on na poziciji koju ima, postavit će se pitanje samoga smisla ostanka Hrvatske u organizaciji u kojoj je, kako se čini, osnovala nesvrstani pokret s jednim jedinim članom”, komentira Denis Kuljiš. Jutarnji

Uz malo diplomatske hrabrosti Hrvatska može izaći iz arbitražnog spora i Sloveniju tužiti Međunarodnom sudu pravde. Može i inzistirati da se zbog cijele afere koja nije lobiranje već prvorazredna sudsko politička korupcija postupak proglasi ništetnim i počne od početka, piše Dnevnik. Ono što se hrvatskoj strani definitivno treba zamjeriti jest zašto naše diplomatsko predstavništvo u Den Haagu nije znalo što se događa, zašto časnik za obavještajni rad nije imao sve relevantne informacije o sumnjivim sastancima i večerama kako bi se moglo pravodobno reagirati.