Nedavni incident u Veneciji, gdje je gondola prevrnula zbog neopreznosti putnika zaluđenih selfie-snimanjem, podsjeća na ozbiljnost situacije. Studija objavljena u Journal of Travel Medicine otkriva da je broj smrtonosnih slučajeva povezanih sa selfiejima četiri puta veći od onih uzrokovanih napadima morskih pasa. Popularne destinacije sve više razmatraju regulacije, uključujući upozorenja, novčane kazne i čak prijetnje zatvorom za neodgovorne selfie-entuzijaste. Primjeri nesreća, poput pada s litica ili opasnih susreta s divljim životinjama, ukazuju na rastući problem. Turističke atrakcije, uključujući Plitvička jezera, suočavaju se s izazovima kako bi spriječile tragedije uzrokovane neopreznim selfijima. Kroz sve ove slučajeve, postavlja se pitanje kako društva mogu intervenirati kako bi zaštitila ne samo pojedince već i opću sigurnost na turističkim destinacijama. (Tportal)
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U digitalnoj igri zavođenja žene češće šalju fotografije cijelog tijela s licem, dok muškarci biraju kadrove bez glave – doslovno (oni koji su skloni egzbicionizmu). Razlike proizlaze iz društvenih normi, rodnih stereotipa i različitih shvaćanja seksualnosti. Dok žene pažljivo grade vizualni dojam i traže emocionalnu potvrdu, muškarci idu “ravno na stvar”, često anonimno – iz želje za kontrolom ili straha od osude. Ukratko: žene snimaju kao da su na audiciji za ulogu fatalne zavodnice, a muškarci kao da šalju dokaznu dokumentaciju. Monitor
Razlike u načinu na koji žene i muškarci šalju intimne fotografije obično nisu slučajne – one odražavaju psihološke, društvene i kulturološke faktore. Evo nekoliko glavnih razloga zašto žene češće šalju fotografije cijelog tijela (uključujući lice), dok muškarci često šalju fotografije bez lica:
Ženska seksualnost se često prezentira kroz cjelokupnu pojavu – tijelo, lice, kontekst. Estetika i senzualnost igraju važnu ulogu.
Muška seksualnost je u kulturi često fokusirana na genitalije – pa su fotke često “tehničke”, konkretne i bez dodatne estetike.
Muškarci češće šalju fotke bez lica zbog:
straha od sramote ako procuri (jer se takve fotke i češće ismijavaju),
potencijalnih posljedica na poslu ili u društvu.
Žene se više trude kontrolirati dojam i ostaviti “bolju sliku” – i često vjeruju da je lice ključno za povezivanje i potvrdu autentičnosti.
Žene češće šalju slike kao dio emocionalno-seksualne igre – žele potvrdu privlačnosti, zavesti, uključiti cijeli kontekst.
Muškarci ponekad šalju eksplicitne slike više kao “ponudu” ili inicijativu, pa idu “direktno na stvar”.
Žene su društveno više “uvježbane” za poziranje, samoprezentaciju, i pažnju na detalje u fotografiji.
Muškarci su naučeni da njihova vrijednost ne leži u vizualnom dojmu, pa često šalju fotke impulzivnije i manje estetski.
U nekim slučajevima, muškarci čuvaju anonimnost kako bi zadržali kontrolu u odnosu (npr. ako je riječ o neobaveznom chatu ili aferi).
Žene pak ponekad žele potvrdu svoje osobnosti kroz lice – “to sam stvarno ja” – osobito ako im je stalo do osobe s kojom razmjenjuju slike.
Tko god da ima priliku, stat će uz tablu uljane repice i “opaliti” jednu, dvije, više njih, sve dok ne uspije, fotografiju koja će na društvenim mrežama prikupiti more lajkova i komentara. Uskoro će i pšenica krenuti s klasanjem pa će i ona biti vrlo dobra pozadina za ljubitelje prirode i Instagrama, Facebooka i drugih platformi na kojima će moći objaviti svoje uratke. Negdje imaju problema s turistima i influencerima koji idu dotle da beru ili čak čupaju lavandu s korijenom kako bi dobili savršenu fotografiju. Ono o čemu većina ne razmišlja je – kakvu štetu pravi dok traži savršen kadar? Netko će reći – polje je ogromno, tih nekoliko izgaženih metara nikome neće naštetiti. No, polomljena stabljika podložna je bolestima koje se onda mogu proširiti i na ostale. Agroklub
Muzej selfija
Zanimljiv malo poduži esej: Kineska opsjednutost selfiejima mijenja značenje pojma ljepota
Mona Lisu u Louvreu svake godine fotografira oko šest milijuna posjetitelja i zatim te slike objavljuje na društvenim mrežama. Upravo taj fenomen – ljudska potreba da bilježe svoja iskustva i doživljaje te ih prenesu drugima, bio je zanimljiv Danielu McKeeju koji je koristeći slike Mona Lise s različitih Instagram profila napravio kratki film [video_icon]. BoingBoing
Melfie: Selfie fotografija u odjeći na kojoj je vlastiti lik
“Za razliku od klasičnog dualizma filozofskog koji govori o dvije ekstenzije, tijelu i duhu, suvremeno društvo forsira dualizam slike tijela i podataka o njemu. Privatnost je valuta današnjeg vremena. Sve što kupujemo danas košta nešto plus privatnost. Selfie jest paradoksalan žanr, on dok se bavi sobom zapravo negira sebe som se koriste uhodane forme i taktike koje svaku individuu svode na istu ili sličnu nekoj drugoj. Autor je generički – jednak mnogim drugima koji zauzimaju jednaku grimasu ili pozu”, kaže Ana Peraica, teoretičarka umjetnosti i autorica knjige Kultura selfija: H-alter
Djevojka se dosađuje sama kod kuće pa uzima mobitel i okine selfie, te ga podijeli na Instagramu. No ubrzo se u stanu počnu događati čudne stvari, a netko joj promijeni status poručujući joj da ipak nije sama. #NotAlone je kratki horor film koji se bavi ovisnošću društvenim mrežama i opasnostima koje se kriju u tome. Fast Company