Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih osoba. Zaposleno je u prosjeku bilo milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 106 tisuće. Stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine starosti je iznosila 65,7%, a stopa nezaposlenosti 6,2%. Najviše zaposlenih je bilo u prerađivačkoj industriji (270 tisuća), zatim u trgovini na veliko i malo (227 tisuća), u obrazovanju (140 tisuća). Slijede građevina, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi… (Poslovni puls)

U istraživanju je sudjelovalo više od 25 tisuća ispitanika, a pokazalo je da su najpoželjniji poslodavci u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu velike hotelske kuće. Na prvom mjestu se našla tvrtka Valamar Riviera (koja u sezoni najviše zapošljava, više od sedam tisuća radnika), na drugo se mjestu smjestila Maistra, a na treće Globalna hrana, koja stoji iza lanca restorana brze hrane McDONALD’S. Slijede Zagreb City Hotels te grupacija Aminess. Kao najveće prednosti ovih poslodavaca, ispitanici ističu dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, prilike za napredovanjem te dobar tretman od strane nadređenih. (Poslovni dnevnik)

Ako se ova dinamika nastavi, HUP predviđa da će broj stranih radnika ove godine premašiti 200 tisuća. Svaka peta izdana dozvola pripada radniku iz Nepala, njih ukupno 10,7 tisuća. Nekada najbrojniji radnici iz BiH sada su potisnuti na drugo mjesto (10 tisuća dozvola), Srbi drže treće mjesto (gotovo 6 tisuća dozvola), a radnici iz Indije četvrto s pet tisuća izdanih dozvola ove godine. Hrvatska polako postaje zanimljiva i radnicima iz Egipta. Do sada je stiglo više od 1300 Egipćana, a raste i broj Filipinaca (izdano više od 4 tisuće dozvola). Najviše se popunjavaju radna mjesta građevinskog sektora, turizma i ugostiteljstva te industrijska proizvodnja.  (Poslovni dnevnik)

Zbog dodatnih troškova poput traženja radnika, dozvola, prevoditelja, učenja i stručne obuke strani je građevinski radnik oko 20 posto skuplji od domaćeg, pokazuje indikativno istraživanje koje je Hrvatska gospodarska komora provela o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama. Strani radnici zaposleni u građevinarstvu dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske. U posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz BiHe te dijelom iz Makedonije i Srbije budući da s tim radnicima nema jezične barijere, a radnici imaju potrebne vještine. Lider

Dobra zarada od turizma čini neatraktivnim zapošljavanje u ostalim sektorima, posebice u javnoj upravi. To bi za turistički intenzivna područja u Hrvatskoj mogao postati ozbiljan problem.  Za radna mjesta pravnika mislim da smo šest puta raspisivali natječaje. Nitko se nije javio – kazuje gradonačelnik Rovinja. Ta neatraktivnost zapošljavanja u javnoj upravi jednim je dijelom posljedica vrlo visoke zarade koja se ostvaruje iznajmljivanjem u privatnom smještaju. A visoka zarada vuče sa sobom više slobodnog vremena i potrebu za komocijom, putovanjima i slično. To sa stalnim zaposlenjem jednostavno ne ide. Zato upozorava na jedan hrvatski fenomen; a to je slabo ili nikakvo oporezivanje kuća za odmor. Ovaj trend uspoređuje s Nizozemskom bolesti. Riječ je o ekonomskom fenomenu koji se svojedobno pojavio u toj zemlji, a prema kojem brzi razvoj jednog sektora gospodarstva potiče pad u drugim sektorima. Tako je zbog naglog razvoja obrta i trgovine u Amsterdamu, gdje je velik broj ljudi bio u posjedu poslovnih prostora, došlo do naglog rasta cijena najma tih prostora. Posljedica toga bio je pad interesa za zapošljavanjem na tržištu rada. DW

– Hej, izbacilo mi je tvoj profil preko zajedničkih prijatelja pa sam ti se odlučila javiti. Imaš baš lijepe slike, zračiš pozitivom, htjela sam te samo nešto pitati. Imaš minutu možda? – poruka je to koju je gotovo svaki korisnik društvenih mreža barem jednom dobio na svoj profil. Ipak, od naizgled simpatične poruke mnogima se diže kosa na glavi jer se takve često šire grupama na Facebooku i drugim komunikacijskim kanalima uz vrišteće upozorenje da se radi o prijevari. Iako na prvu izgleda kao prijevara, to ne mora uvijek biti istina zato što je mrežni marketing u posljednjih nekoliko godina itekako postao popularan. Često se uspoređuje s piramidalnom prijevarom, no te dvije pojave nikako nisu istoznačnice. Mrežni marketing legalna je praksa brojnih kompanija, no to ne znači da osobe kojima se jave odmah čeka legitiman posao u marketingu. Lider

Zapošljavanje u Hrvatskim šumama oduvijek je bilo poslovično, a trenutačno se bore s natječajem za zaštitara od kojega traže “Certifikat menadžera korporativne sigurnosti” koji u Hrvatskoj izdaje jedna udruga., a sve pod geslom da žele nagraditi ljude koji napreduju i rade na svojoj edukaciji. Iako su nakon dva žalbena postupka morali revidirati propozicije natječaja, čini se da još nisu nadomak rješenju, a građani su za ta četiri mjeseca četiri mjeseca platili 10 tisuća kuna troškova zbog žalbi za certifikat koji nije reguliran zakonom kao nužan. Telegram

Čak 48% mladih nije uopće ili je slabo upoznato s mjerama zapošljavanja, a još većih 64,2% nije upoznato s mjerama samozapošljavanja. Hrvatska je s 35,5% zaposlenih mladih u dobi 15 do 29 godina četvrta najlošija država u EU. Poslovni

U trećem tromjesečju je u Njemačkoj, unatoč naznakama recesije, dosegnut rekordan broj zaposlenih od 45,4 milijuna ljudi što je najviše od od ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Rast broja zaposlenih je, međutim, usporio s 1,1% iz prvog tromjesečja na 0,8%. SEEbiz.eu…

Gradić iz Međimurja ima izvoz 370% veći od uvoza, u tvornici cipela među 400 radnica imaju više od 100 trudnica, a da imaju koga zaposliti, otvorili bi još jednu takvu tvornicu. U gradu nedostaje radnika svih profila pa planiraju izgraditi zgradu s oko 40 stanova i u nju useliti radnike s obiteljima iz Ukrajine, dok radnicima iz Hrvatske koji dođu k njima plaćaju kamate na stambeni kredit, do 25.000 kuna. Dobri su i u drugim stvarima, ne samo poslu – recikliraju oko 60% otpada, što bi EU voljela postići do 2030., stare WC školjke melju kao podlogu za nove ceste, iz otpada vade namještaj i restauriraju ga, vade i knjige i ploče iz otpada pa ih prodaju… 24 sata…