Dan nakon izborne noći na svojem profilu na Facebooku pohvalio se da je citiranost njegovih znanstvenih radova prešla “magičan broj” od 10.000. Uspješnost znanstvenika ocjenjuje se na temelju cijelog niza brojčanih i opisnih pokazatelja, poput broja i kvalitete objavljenih znanstvenih radova, autorsstva na ključnim pozicijama, čimbenika utjecaja časopisa, broja citata, financiranja i vodstva istraživačkih projekata itd. Brojke kojima se hvali Primorac od preko 10.000 citata i h-indeks 44 obično su znak da je riječ o renomiranom znanstveniku. Međutim, one nisu rijetkost u području biomedicinskih znanosti. Primjerice, na listi 2% svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti samo Primorac nije smješten među top 30 znanstvenika u RH. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Glavni razlog debakla HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca nalaze u njegovoj neautentičnosti. Ni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nije uspio ostvariti takav rezultat kakav je jučer postigao Milanović. Sad je na potezu Plenković, koji treba odlučiti hoće li ući u suradnju u onim pitanjima na kojima po Ustavu mora surađivati. Milanović tu motiva nema jer ima nesumnjivu podršku građana. dDosta niska izlaznost zabilježena upravo u onim krajevima gdje HDZ inače dominira, a baš tamo ima i dosta nevažećih listića, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu. tportal

• Obrađeno 100% biračkih mjesta, Milanoviću 74.68% glasova, a Primorcu 25.32% (HRT)
• Primorac je sinoć inače izbjegao zadnje izjave za TV-kamere te je izašao kroz hotelsku kuhinju, od partnera u stožeru bio samo Zekanović (Nacional)
• Hoćete li čestitati pobjedniku? Plenković: Rezultate smo primili na znanje. Nismo djeca i nemamo mozak golublji (Nacional), ssmatram da ovaj rezultat na predsjedničkim izborima neće imati negativan odjek na predstojeće lokalne izbore. Ovo je poziv na buđenje u HDZ-ovim sredinama na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini kako bi se više angažirali (Večernji)
• Komentiraju rezultate izbora na Forumu

Sučeljavanje, pod vodstvom Branka Nađvinskog i Zrinke Grancarić, podijeljeno je u četiri tematska bloka – obrana i nacionalna sigurnost, svjetonazor, ekonomija i demografija te vanjska politika. HRT donosi transkript odgovora, a Index i tportal zanimljivije momente. Debata je prošla uglavnom u međusobnim optuživanjima i obranama te podbadanju i upadanjima u riječ. Izgleda da je Primorac uspio Milanovića u jednom trenutku izbaciti iz takta, a s obje strane pale su teške riječi. Evo i tema na Forumu – općenito o debati, a i općenito o drugom krugu.

U tri mjeseca od kada je najavio kandidaturu za predsjedničke izbore, HDZ-ov kandidat Dragan Primorac ima već tri teške afere (Faktograf):

1. Kupnja gradskog stana po povlaštenoj cijeni: Primorac i njegova majka sudjelovali su u kupnji gradskog stana koristeći pravo prvokupa i ostvarili 15% popusta, jer je Primorac bio korisnik stana. Postavlja se pitanje moralnosti jer je Primorac svjesno odustao od aktiviranja prava prvokupa kako bi njegova majka pobijedila na natječaju.
2. Adaptacija Ministarstva znanosti i obrazovanja (2008.): Kao ministar, Primorac je bez pisanog ugovora naručio radove i opremanje ministarstva u vrijednosti od preko 5,5 milijuna kuna. Slučaj je završio sudskom presudom kojom je država morala platiti više od 3,6 milijuna eura izvođačima, uključujući dodatne troškove za njegov luksuzni ured, prostoriju za odmor i fitness.
3. Angažman u paravojnim postrojbama početkom 1990-ih: Prema tvrdnjama zapovjednika pričuvne policije, Primorac je bio dio paravojne grupe koja je prije ratnih djelovanja pretresala sumnjive stanove u Splitu, često ciljajući na srpske obitelji, što je dio kontroverzne i slabo dokumentirane prakse tog razdoblja.

Brojni hrvatski političari izrazili su oduševljenje izborom Trumpa za novog američkog predsjednika, a HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac divi se njegovoj “retorički briljantnoj komunikaciji”, kako je rekao za N1. Koliko je to briljantna njegova komunikacija, svoje su mišljenje dali stručnjaci: “Njegov govor upućuje na čovjeka s raštrkanim mislima, kratkom pažnjom i nedostatkom intelektualne discipline te analitičkih sposobnosti”, kazao je Geoffrey Pullum, lingvist Sveučilišta u Edinburghu. Trump izvlači korist od informacijskog sistema u kojem ljudi sami određuju koga će pratiti na društvenim mrežama i koje će kanale gledati, tako da primaju samo one informacije u koje vjeruju od ranije. Nije čudno što je Trumpova popularnost narasla s društvenim mrežama, zaključuju. Faktograf

Primorčevo retoričko zaoštravanje prema Zoranu Milanoviću posljedica je panike u suočenju s ozbiljnim aferama koje mu otkrivaju istraživački novinari i na koje on nema adekvatnog odgovora.  Kampanja mu je na rubu raspada i prije službenog početka, a on djeluje neuvjerljivo i sasvim dezorijentirano u pogledu propagandnog koncepta koji bi ga trebao dovesti na Pantovčak. On ne radi ništa drugo nego prati istupe Andreja Plenkovića i svojim riječima potom prenosi njegove optužbe na račun Milanovića. Va banque napad na Milanovića utoliko je donekle shvatljiv iz Primorčeve perspektive, on nema što izgubiti, ali Plenkovićeva situacija nije takva: on bi ipak morao malo više i opreznije razmišljati o danu koji će svanuti poslije drugog kruga predsjedničkih izbora. Ivica Đikić za Novosti.

Primorčeva kampanja svodi se na ovu podjelu poslova: premijer Plenković i njegov udvornički ministarski zdrug napadat će predsjednika Milanovića s nastojanjem da ga uvuku u kontinuiranu kavgu, dok će Primorac s namještenim osmijehom širiti apstrakcije poput zajedništva, ljubavi i budućeg blagostanja.

Opisana predizborna strategija, koju HDZ nikad dosad nije prakticirao, mogla bi se možda ispostaviti uspješnom jedino pod uvjetom da Milanović upadne u zamku i da se počne ponašati kao da mu je protukandidat Plenković, a ne Primorac. Čak i kad bi učinio tu vrstu pogreške, još uvijek ostaje problem Primorčeva političkog profila: nije dovoljno biti antipod Milanoviću u pogledu retorike i imati podršku HDZ-a da bi se pobijedilo u predsjedničkoj utakmici. Ivica Đikić za Novosti

Rezultati prve faze studije “Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2”, koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26% ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s koronavirusom. (HRT). O istraživanju se oglasio znanstvenik Ivan Đikić: “Kako vjerovati privatnicima/znanstvenicima koji biraju grupe i rezultati odgovaraju njihovim ciljevima glede covida-19? Malo je vjerojatno, ako se nepristrano bira populacija na početku studije, imati prije par tjedana 35 posto pozitivnih prema procjenama na 500 testiranih, a sada 25 posto na tisuću. Kada toliko promašite na testiranju studenti padaju na ispitima” (Telegram)

Vrijeme je za dodatan optimizam i entuzijazam u borbi protiv SARS-CoV-2. Puno je razloga za to. Kad je u pitanju COVID-19, usprkos nepoznanicama, njegova je budućnost već danas određena. Uostalom, tako govore i vodeći svjetski virolozi koji ne dvoje da će SARS-CoV-2 doživjeti jedan od tri moguća scenarija.

• Prvi je da će virus nestati iz ljudske populacije te da će se zadržati u svom prirodnom životinjskom rezervoaru.
• Drugo, kao da zaboravljamo golemu snagu našeg imunosnog sustava. Pogotovo ako mu u tome pomognemo. Dnevno udahnemo 100.000- 1.000.000 mikroorganizama i vrlo rijetko pobolijevamo. Znanstvene činjenice koje govore u prilog važnosti životnog stila, tjelovježbe, uravnotežene prehrane, kontrole stresa, dovoljno sna u podizanju našeg imunosnog sustava.
• Treće, znanost je mobilizirala sve svoje kapacitete, i to snažnije nego ikada u povijesti, pa nam se posljedično događa nezabilježena dinamika razvoja cjepiva – piše Dragan Primorac za Večernji list.

Zanimljiv i poučan je bio Dragan Primorac i vrijedi ga pogledati: “U međuvremenu smo napravili nekoliko seroloških studija koje su pokazale da oko dva posto populacije Hrvatske ima tipična protutijela IgG koja su znak da je osoba preboljela bolest. Dakle, mi smo znali da je Hrvatska u konačnici negdje oko 80.000 osoba imala koje su vjerojatno inficirani, a velikim dijelom asimptomatski.” HRT