Redatelj Mario Kovač prepoznao je subverzivni potencijal genijalnog stripa, prizvao grotesknu estetiku Magnusa i Bunkera i osuvremenio političku oštricu, no rezultat je iznenađujuće anemičan. Predstava izgleda i zvuči kao ‘Alan Ford’, ali ne nosi njegov duh: umjesto anarhičnog crnog humora koji je ismijavao sve ideologije, ostaje tek površna i beživotna replika. No, možda je i to dovoljno, kaže Gea Vlahović za tportal.

Pravim imenom Luciano Massimiliano Secchi, profesionalno djeluje još od 1960. godine kada je s Andreom Cornom započeo izdavačku djelatnost, „Editoriale Corno“, za Lupigu je dao intervju povodom najave prestanka izlaženja kultnog stripa iduće godine. Istina jest da je strip, mahom, u krizi. Međutim, to ipak nije slučaj s mojim stripovima. Zašto mi sada upravo razgovaramo o tome da će „Alan Ford“ prestati izlaziti? Zato što je star? Pa to je strip koji je do danas izašao u 650 brojeva. Bunker je ovako komentirao činjenicu da naši političari u svojim govorima često koriste izraze potekle upravo iz njegovog stripa: A što da im kažem?!? Neka novce koje bi trebali platiti meni na ime umjetničkih prava daju vašoj sirotinji! Time sam vam upravo riješio problem siromaštva.

• Luciano Secchi  (Max Bunker) je u svojoj talijanskoj radionici zajedno s ilustratorom Robertom Raviolom, poznatim i pod pseudonimom Magnus, stvorio strip Alan Ford. Prvi broj je izašao u Italiji 1969. godine, a u središtu radnje je naivni momak Alan Ford koji zabunom postaje tajni agent grupe TNT koju čine neprikosnoveni i besmrtni vođa Broj 1, iskompleksirani Bob Rock, kleptoman Sir Oliver, inventivan pronalazač Grunf, hipohondar Jeremija i debeli, lijeni Šef. Okupljaju se u Cvjećarnici, svom tajnom njujorškom skrovištu, i odatle pokušavaju provesti svoje genijalne zamisli. Junaci se bore protiv starog neprijatelja Superhika, a autori stripa sve vrijeme usmjereni su na oštru satiričku kritiku prozapadne politike, kapitalizma, komunizma, rasizma i drugih društvenih pojava.
• I dok je u nekim zemljama, poput Francuske i Danske Alan Ford ukinut jer se nije čitao, najveću je popularnost imao u Jugoslaviji, posebno u Hrvatskoj, gdje je počeo izlaziti početkom 1970-ih. U Italiji je njegova popularnost brzo izblijedjela, ali u Jugoslaviji je bio hit čiji se utjecaj proširio pop kulturom i izdržao test vremena pa se nova izdanja redovno tiskaju. “Vrlo je rijetko da strani kulturni proizvod postane neodvojiv dio kulturnog nasljeđa zemlje primateljice”, kazao je Lazar Džamić, autor knjige o uspjehu Alana Forda u Jugoslaviji. Ključni faktor za uspjeh ovog stripa bio je prijevod Nenada i Davora Brixyja, oca i sina koji su uspjeli prenijeti osebujan milanski humor na hrvatski i stvoriti novi oblik slenga. U povodu najave da će legendardni strip uskoro biti ugašen Index poziva čitatelje da u anketi izaberu svoj najdraži urnebesni citat iz Alan Forda.

Gotovo osamnaest godina kasnije kraj Voćina se za rutinskog trenažnog leta srušio MIG 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Nije to samo po sebi čudo neviđeno, ruski MIG-ovi u ovo doba godine po Hrvatskoj padaju redovito poput jesenskih kiša – odavno već poljoprivrednici u selima oko Zagreba ne prate prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda, već raspored obuke pilota Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva – ali čak i više od činjenice da su u hangarima HRZ-a ostala ukupno samo dva leteća MIG-a Hrvate je razveselio povratak dobrog, starog Grunfa. Teško objašnjivu činjenicu da je ovo već četvrti MIG koji je u desetak godina pao na hrvatske njive predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović iste je večeri objasnio riječima, citiram: “Događa se. Zrakoplovi zbog sile teže tendiraju tome da padnu.” Boris Dežulović

“Hrvatski govor koji je Brixy osmislio za junake iz ‘Alana Forda’ je po sebi zanimljiv, dinamičan i ludo komičan u odnosu na ono kako se govorilo u, recimo, Beogradu” – kaže beogradski ljubitelj stripa Vasa Pavković za Deutsche Welle o tome kako kultura zbližava ljude iz ex-Yu država. S druge strane, u Zagrebu, je Dario Paviša (40) koji je gledao ‘Žikinu dinastiju’, kao i njegov sin sada, i kojem, naravno, ne treba prijevod – “mislim da bi se ljudi osjećali kao majmuni, da bi se uvrijedili da netko stavi titl”.

Izložba povodom 50. obljetnice izlaska prvog broja Alana Forda: Radile su se predstave, replike se citiraju u filmovima, organiziraju se tribine, pišu se knjige, nazivaju bendovi i kafići, a legendarne Grunfove poslovice citiraju svi od lokalnih trgovaca do saborskih zastupnika

Christian Nikolić i Jadran Kapović dva su člana Hrvatske gorske službe spašavanja koji oduševljavaju javnost svojim objavama na društvenim mrežama HGSS-a. Duhovitost, cinizam, informativnost – prošle zime objavili su, primjerice, ‘Jeste li se u ovim hladnim danima čuli sa svojom rodbinom treće životne dobi, naročito samcima, a da to nema veze s nasljedstvom?’. „Pripadam generaciji koja je odrasla na Alan Fordu, Monty Pythonu, Crnoj guji, punku i rokenrolu … Taj pop kulturni utjecaj očito je podsvjestan, a s druge strane to je kanaliziranje frustrirajućih situacija u kojima se mi iz HGSS-a znamo naći tijekom i nakon potraga. Netko to kanalizira odlaskom u kladionicu ili birtiju, a mi se ispušemo tako“, objašnjava Nikolić. T-Portal

„I onda se pojave zdravi, čili i nasmijani Čačić i Josipović, i nude nam se kao neka nova snaga, svježi povjetarac ustajale hrvatske političke scene. S kime? Sa starim, istrošenim i već uvelike svima nama dosadnim čelnicima – jednim bahatim i jednim koji od veličine ega ne shvaća da su ljudi glasali za njega ne radi njega, nego protiv HDZ-ove kandidatkinje. Čačić i Josipović jesu u životu politički nešto napravili, bilo je i dobrih stvari, ali danas su samo politički obojani likovi iz Alana Forda. Što oni uopće imaju ponuditi Hrvatskoj a što dosad nismo vidjeli?“ pita se Index.

Kultni Alan Ford danas slavi 46. rođendan