Cijene garaža u Hrvatskoj rastu brže od cijena stanova zbog kroničnog nedostatka parkirnih mjesta. U Zagrebu, Splitu i Rijeci garaže se prodaju za nevjerojatnih 40.000 do 115.000 eura, dok se mjesečni najam kreće oko 250 eura. Glavni uzroci su urbanističko nasljeđe (manjak mjesta u starim naseljima), sve veći broj automobila te visoki troškovi gradnje novih objekata s punjačima za električna vozila. Stručnjaci ističu da su garaže postale “top biznis” s minimalnim održavanjem, dok rješenje u obliku javnih garaža koči spora administracija i nedostatak prostora. tportal

Priča iz Lovrana zvuči kao pravni triler u kojem atraktivno zemljište od osam tisuća četvornih metara, vrijedno 800.000 eura, prelazi u ruke novog vlasnika za samo 10.000 eura. Nevjerojatan obrat dogodio se kroz pojedinačni ispravni postupak u kojem je sud priznao vlasništvo temelju navodne kupnje od prije 56 godina, iako za to ne postoji niti jedan pisani ugovor, dokaz ili svjedok osim supruge podnositelja. Dok su susjedi desetljećima održavali teren i svjedočili da tu obitelj nikada nisu vidjeli, jedna je sutkinja to prihvatila, dok je druga u ponovljenom postupku presudila potpuno suprotno. Ministarstvo pravosuđa cijelu situaciju opravdava neovisnošću sudaca, dok lokalna zajednica strahuje da ovaj slučaj otvara vrata legalizaciji otimanja zapuštenih nekretnina. Općini Lovran sada preostaje samo dugotrajna tužba za ispravak kako bi pokušali poništiti ovaj “jackpot” iz snova. HRT

Visoke cijene stanova nisu samo hir investitora, već posljedica kroničnog manjka opremljenog zemljišta. Izgradnja cesta, vodovoda i struje je spor i skup proces koji gradovi teško prate. Tekst ističe da rješenje leži u aktivnoj ulozi gradova (poput Beča i Amsterdama) koji unaprijed pripremaju terene i planski razvijaju velike zone. Ključno je shvatiti da veći komunalni doprinosi ne moraju nužno povisiti cijenu kvadrata, već se često prelijevaju na cijenu zemljišta. Dugoročna stabilizacija cijena moguća je samo kroz sustavno planiranje i povećanje ponude infrastrukturno spremnih parcela. Poslovni

Na RE:D konferenciji u Zagrebu istaknuto je da su cijene nekretnina u Hrvatskoj u vrhu EU-a, uz rast od 130% u zadnjem desetljeću. Iako ekonomisti rast vide kao odraz snažnog BDP-a i visokih prinosa, priuštivost je kritična: danas su potrebne 2,2 plaće za kvadrat bez kredita. Europska unija i Hrvatska odgovaraju strategijama za poticanje gradnje i brže izdavanje dozvola (cilj: 40 dana). Spas se traži u Nacionalnom planu stambene politike i EU fondovima, uz aktivaciju državnih zemljišta za tisuće novih, priuštivijih stanova kako bi mladi konačno napustili “hotel Mama”. tportal

Lidija Bačić otvoreno: Kada se želim počastiti, kupim si auto ili nekretninu. Imam pet nekretnina

Prema analizi portala Nekretnine.hr, najveći interes kupaca nekretnina i dalje bilježe Zagreb, Split i Rijeka, a među top 10 gradova su još Zadar, Pula, Dubrovnik, Šibenik, Osijek, Varaždin i Karlovac. Obalni gradovi prednjače zbog investicijskog i turističkog potencijala. Najveći rast interesa bilježe Zagreb te gradovi u njegovu prstenu (Velika Gorica, Samobor, Zaprešić), kao i Solin, Kaštela i Trogir kraj Splita, što potvrđuje trend suburbanizacije. Najtraženiji kvartovi u Hrvatskoj su Trešnjevka, Maksimir, Žnjan, Špansko i Mejaši. Kupci sve češće biraju konkretnu četvrt, fokusirajući se na infrastrukturu, prometnu povezanost i omjer cijene i kvalitete. Jutarnji

Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni

Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1

Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider 

Tehnička rješenja doprinose toplinskoj udobnosti i ujedno smanjuju potrošnju energije, stanari zgrada koje su već prošle obnovu ističu kako im je toplije zimi, a podnošljivije ljeti. Međutim, dio kućanstava bez dodatnih društvenih i financijskih mehanizama ostaje ranjiv, ocjenjuju u studiji CEESEN-BENDER. Ključ je u politici financiranja koje uzimaju u obzir stvarne potrebe kućanstava. Zgradonačelnik