Novo istraživanje iz Danske (2026.) otkriva šokantnu korelaciju: osobe s dijagnozom raka imaju 14% veću vjerojatnost da budu osuđene za kazneno djelo, čak i bez prethodnog dosjea. Iako stopa kriminala opada tijekom prve godine zbog iscrpljujućih terapija, značajno raste dvije do pet godina nakon dijagnoze. Glavni uzroci nisu samo medicinski računi, već širi ekonomski pad, gubitak zaposlenja i smanjen prihod. Uz imovinske delikte, bilježi se i porast nasilnih zločina, što sugerira da smanjena očekivana životna dob umanjuje strah od zatvorske kazne. Autori ističu da jača socijalna potpora može značajno ublažiti ovaj trend. Neki to nazivaju i “Breaking bad efektom”, po uzoru na popularnu seriju… Science Alert

Zagreb bilježi najnižu stopu kriminaliteta u posljednjih 20 godina (11.890 djela), uz rekordan porast razriješenosti od 64,6 %. Dok su imovinska kaznena djela i organizirani kriminal u padu, zabilježen je nagli skok zlouporabe droga (+76,7 %) i gospodarskog kriminala (+59,6 %). Najviše posla policija je imala u Novom Zagrebu – zapad, dok je Maksimir bio magnet za provalnike. Zabrinjava porast maloljetničkog kriminala od 21 %. Sva ubojstva su razriješena, a najteže se ulazi u trag kradljivcima, čija razriješenost iznosi tek 24 %. tportal

Putopisni bloger Kurt Caz opisuje frankfurtski Bahnhofsviertel kao „novu Njemačku“ punu kriminala, droge i imigranata, što mu donosi milijune pregleda. Ipak, stručnjaci naglašavaju da Njemačka dugoročno bilježi pad kriminala, a s 0,91 ubojstvom na 100.000 stanovnika spada među najsigurnije zemlje svijeta. Više nasilja koncentrirano je u gradovima, a rizični faktori su nezaposlenost i trauma, ne samo podrijetlo. Migranti nisu općenito skloniji kriminalu od domaćih, dok većinu seksualnog nasilja čine bliske osobe, a ne stranci. Unatoč senzacionalizmu, Njemačka ostaje sigurna i stabilna zemlja. DW

Unatoč percepciji da imigracija donosi više kriminala, većina velikih studija pokazuje suprotno. Analize u SAD-u, EU i globalno ne nalaze uzročno-posljedičnu vezu, a ponekad imigracija čak korelira s padom nasilnih zločina. Istraživanja koja su upućivala na višu stopu kriminala među imigrantima (npr. Švedska, Njemačka) pokazala su se iskrivljenima jer nisu uzela u obzir dob, spol i socioekonomski status – čimbenike koji objašnjavaju većinu razlika. Strah od “kriminalnih migranata” tako više proizlazi iz evolucijske sklonosti, političke retorike i medijske pristranosti nego iz stvarnih podataka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

U Hamburgu je 15-godišnji Mike F. pucao na muškarca u slastičarnici, što se povezuje s porastom regrutacije maloljetnika za teška kaznena djela preko društvenih mreža. Slučajevi iz Njemačke, Nizozemske i Švedske pokazuju uzorak: ranjivi tinejdžeri postaju oružje kriminalnih mreža jer dobivaju blaže kazne. Europol osniva radnu grupu za borbu protiv ovog fenomena, a društvene mreže tvrde da brišu nelegalne sadržaje – iako regrutacije i dalje prolaze ispod radara. Kriminolozi pozivaju na hitno djelovanje prije nego „dostava zločina“ postane nova normalnost. DW

Statistički gledano, u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu postoji znatno veći broj stranih osumnjičenika nego onih s njemačkom putovnicom. To vrijedi kako za nasilna kaznena djela poput ubojstva ili silovanja tako i za ulični kriminal, koji uključuje razne prekršaje poput džeparenja ili trgovine drogom. U tom kontekstu šef BKA Münch posebno naglašava: “Nije stvar u podrijetlu, već u nagomilavanju rizičnih čimbenika.” Ističu se loši životni uvjeti izbjeglica koje su smještene u masovnim prihvatnim centrima i kojima nije dopušteno raditi. “To su psihološki pritisci. To su iskustva s nasiljem koja su kod migranata češća, osobito u djetinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju.” Uzroci su prije siromaštvo, niska razina obrazovanja, obiteljsko nasilje itd. DW

Kriminalni milje nekih većih obitelji postoji, i u medijima se za njih uvriježila riječ “klan”. No, danas takve velike obitelji nisu homogene skupine. Početno bliske rodbinske veze se tijekom desetljeća diferenciraju, one slabe. „Danas se najveći broj njih međusobno ni ne poznaje“. Njegovo istraživanje je pokazalo da su organizatori obiteljski utemeljenog kriminala nekolicina užih obitelji. „Zato i ne postoje ‘šefovi klanova’ koji predvode i organiziraju kriminalne aktivnosti i strategije i upravljaju njima.” – kaže politolog koji je proučavao takve slučajeve u Njemačkoj. Policija definira klanove kao „etnički izolirane subkulture“. No, tamo gdje postoji kriminal ne može se govoriti o izoliranosti, a najveći broj pripadnika takvih obitelji odbacuje kriminal i želi učinkovito suzbijanje kriminala. DW

Među najzvučnijim sagama te vrste u Hrvatskoj unazad nekoliko godina svakako je ona o plinskoj aferi u Ini, s jednim od bivših direktora u kompaniji Damirom Škugorom te tvrtkom OMS upravljanje kao glavnim protagonistima. Doduše, u toj priči naročito je pamtljiva ispala i uloga jednog sporednog lika, umirovljenika na čijem računu je završio basnoslovan iznos. Prema Europolu, vrijednost sumnjivih aktivnosti i transakcija koje se koriste na području Unije kreće se između 117 i 210 milijardi eura. Isto tako, procjene govore da 70 posto kriminalnih mreža aktivnih u EU koristi neki oblik pranja novca kako bi financirale svoje operacije i prikrile svoju imovinu, kao i da ih 80 posto zlorabi legalne poslovne strukture za svoje kriminalne aktivnosti. Poslovni

Ima samo 33 godine i dosad je pet puta bio optužen za ubojstvo, a od tih optužnica dvije su prerasle u kazne. Već je odležao 14 godina u zatvoru i pred njim je još najmanje desetak godina robije. Zove se Catello Romano i prekjučer je završio studij sociologije, a diploma mu je naslovljena “Opčinjenost zločinom”. Obranio je diplomski rad s odličnim uspjehom u zatvoru u Catanzaru gdje upravo služi kaznu, piše Il Corriere della Sera. Romano je postao jedan od najopasnijih Camorrinih mlađahnih ubojica, no dok je kao mali dječak živio u mjestu Castellammare di Stabia u okolici Napulja ništa nije upućivalo na to da će krenuti putem kriminala… Novilist