Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

Od 9. ožujka u Hrvatskoj počinje temeljna vojna obuka za 800 ročnika i ročnica u Kninu, Slunju i Požegi, od kojih je 55,75% dragovoljaca, uključujući 82 žene. Obuka traje dva mjeseca i uključuje osnovne vojničke vještine, taktike preživljavanja, upravljanje FPV dronovima i prvu pomoć, pod nadzorom 80 instruktora. Ročnici primaju mjesečnu naknadu od oko 1100 eura, dva mjeseca se upisuju u radni staž i imaju prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru. Ministar obrane Ivan Anušić izrazio je nadu da će dio novaka ostati u Hrvatskoj vojsci. Nacional

Tekst na Kulturpunktu analizira suvremene metode vojne regrutacije koje se, po uzoru na globalne trendove, sele na TikTok i jumbo plakate. Autorica povlači paralelu između antiratnog klasika Na zapadu ništa novo i današnje romantizacije vojske kroz Gen Z diskurs (POV videi, memeovi). Dok MORH uvođenjem obveznog vojnog roka mami mlade naknadama od 2200 eura i “avanturama”, kritičari poput Mreže mladih upozoravaju na manipulaciju socijalno ugroženima. Unatoč digitalnom “bejtu”, naglašava se važnost kritičkog razmišljanja generacije koja prepoznaje licemjerje države koja nudi pušku, ali ne i stambenu sigurnost.

Vrijednost europskih vojnih kompanija, predvođenih Rheinmetallom, eksplodirala je pod pritiskom novih sigurnosnih prijetnji i Trumpova povratka. Iako države povećavaju vojne proračune i najavljuju ulaganja do 2035., europska industrija ostaje razlomljena, birokratizirana i tehnološki zaostala za SAD-om. Nedostatak zajedničkih projekata, dugotrajni postupci nabave i slabo razvijeno tržište kapitala usporavaju razvoj novih tehnologija poput dronova i satelita. Dok investitori jure u obrambeni sektor, Europa još traži način da svoje političke ambicije pretvori u proizvodne kapacitete. tportal

Europska unija planira do kraja 2027. uspostaviti “zid dronova” – sustav za nadzor i obranu istočne granice, integriran u mrežu europskih dronova. Projekt je dio plana Defence Readiness Roadmap 2030, koji uključuje i inicijative poput Air Defence Shielda i Defence Space Shielda. Cilj je povećati zajedničku obrambenu nabavu, ubrzati mobilnost vojske te ojačati europsku obrambenu industriju u suradnji s NATO-om. Financiranje će djelomično osigurati EIB i privatni investicijski fondovi. Index

Lockheed Martin planira do 2028. testirati svemirski presretač kao dio američkog projekta Golden Dome, zamišljenog kao globalni štit protiv balističkih i hipersoničnih projektila. Sustav uključuje satelite za rano upozorenje i orbitalne presretače, a troškovi bi mogli doseći i 830 milijardi dolara. Projekt, pokrenut pod Trumpom, suočava se s golemim tehnološkim, financijskim i političkim izazovima, dok analitičari sumnjaju u rokove i izvedivost. tportal

Radi se o programu naoružavanja i dostizanja pet posto BDP-a za obranu godišnje. Usporedbe radi, tek malo više od tog iznosa su trenutačne dubioze zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Ukupne obveze svih zdravstvenih ustanova u RH krajem 2023. godine iznosile su oko 1,8 milijardi eura, a lani 2,08 milijardi. Zajam bi se, prije svega, koristio za kupnju njemačkih borbenih tenkova Leopard 2 A8, francuskih samohodnih haubica 155 milimetara Caesar te protuzračnih sustava kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral. Nabavila bi se i teška teretna motorna vozila 6×6 i 8×8, streljiva, a dio sredstava uložio bi se u proizvodnju FPV dronova. Danica

Hrvatska planira povećati vojna izdvajanja, ali nema razvijenu industrijsku, znanstvenu ni tehnološku osnovu za samostalnu proizvodnju oružja. Unatoč političkim ambicijama i najavama o dronovima i brodovima, zemlja je izgubila ključne institucije poput Brodarskog instituta i razvojne kapacitete iz socijalističkog razdoblja. Stručnjaci upozoravaju da se vojna industrija ne može graditi bez sustavnog znanja i infrastrukture te da Hrvatska ostaje tek kupac ili marginalni kooperant. tportal

Ako cijeli europski dio Saveza uspije vratiti vojni rok te ga primijeniti i na djevojke i na mladiće, ostaje i dalje pitanje primjene pravila o prizivu savjesti, balansiranja između borbenog i neborbenog (civilna zaštita i spašavanje) načina služenja vojnog roka, ali i pitanje demografije. Naime Europa stari te će buduća vojna spremnost ipak ponajviše ovisiti o raspoloživosti mladih muškaraca (od 18 do 30 godina) u općoj populaciji. Dok ne riješi taj gorući problem, Europa neće doista biti sigurna, bez obzira na to koliko izdvajala za obranu. Višeslav Raos za tportal

Voltrac je električni traktor bez kabine koji upravljaš kao dronom, a koristi se u poljoprivredi i vojsci. Ima nosivost 4 tone, doseg do 20 sati i vuče klasične plugove, ali i prenosi kontejnere po bojištu. AI sustav uči kako najbolje tretirati tlo, a uz vojne dodatke može ometati napade i čistiti mine. Tvrtka razvija sve interno i najavljuje potpunu autonomiju. S 30% nižim troškovima održavanja i 70% manje dijelova, Voltrac je plug-and-play rješenje za oranice i ratne zone. Bug