Atavist Magazine prenosi nevjerojatnu i pomalo tužnu priču o “najusamljenijem kitu na svijetu”. Riječ je o plavom kitu kojeg su znanstvenici otkrili po njegovom glasanju koje je bilo neuobičajeno jako – 52 herca, dok je normalno za tu vrstu 15 do 20. Pratili su ga neko vrijeme i otkrili da je uvijek sam, što znači da nitko nije odgovorio na njegov zov.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kitovi, dupini i morske kornjače ključni su za morske ekosustave, no ugroženi su zbog ljudskih aktivnosti poput prelova, slučajnog ulova, buke, zagađenja i namjernog ubijanja. U blizini morskih životinja važno je ne usmjeravati plovilo direktno prema životinjama te se približavati polako, brzinom manjom od pet čvorova, i slijediti njihov smjer bez iznenadnih zvukova motorom. U krugu od 100 metara od životinje smije biti samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara ne više od tri plovila. Zbog sigurnosti građana i životinja, ne preporučuje se plivanje ni ronjenje sa životinjama te ih se ne smije hraniti ni dodirivati. HRT
Ako baš želite ostvariti komunikaciju s izvanzemaljskom inteligencijom, ali niste naišli ni na njezin trag, što vam preostaje nego komunicirati s onim što je na Zemlji toj inteligenciji najbliže, recimo – s kitom. Grbavi kitovi su iznimno inteligentni. Imaju složene društvene odnose i sustave, organizirano surađuju u aktivnostima, pa čak i izrađuju alate, a poznato je da komuniciraju – pjesmama i društvenim frazama. Razgovarati s kitovima pokušao je tim istraživača, no o poslanim porukama možemo samo nagađati. Unatoč realnom riziku da je razgovor naposljetku bio samo oblik totalnog fijaska u pokušaju komunikacije između dvaju životinjskih vrsta, istraživači su ipak uzbuđeni postignutim rezultatima. Bug
Znanstvenici su zapravo pronašli fosile prije 13 godina, ali su zbog njihove veličine i oblika trebale tri godine samo da se odnesu u Limu gdje se od tada proučavaju”, rekao je evolucijski biolog Eli Amson, a prenosi BBC. Nađeno je osamnaest kostiju drevnog morskog sisavca, odnosno rane vrste kita (basilosaurid) koja je težila oko 200 tona; među njima je bilo 13 kralježaka, četiri rebra i dio kuka. Imao je jako guste kosti zbog osteoskleroze, odnosno procesa popunjavanja unutarnjih šupljina. Kosti su također bile prevelike, u smislu da su imale dodatni rast na svojim vanjskim površinama – što se naziva pahiostoza. Stručnjaci ne smatraju da se radilo o nekoj vrsti oboljenja, već o prilagodbi koja je ovom velikom kitu omogućila potrebnu kontrolu plovnosti prilikom traženja hrane u plitkim vodama. Index
Poznatiji kao Hvaldimir, kit je prvi put uočen u blizini norveške obale 2019. kako nosi zapregu s ruskim oznakama. Nakon što je godinama proveo polako putujući prema jugu s krajnjeg sjevera Norveške, kit je posljednjih mjeseci ubrzao svoje kretanje iz norveških voda. Otkriven je s pojasom opremljenim nosačem GoPro kamere i kopčama s natpisom “Oprema St Petersburga”. BBC
Majke kitova ubojica se cijeli život brinu za svoje sinove
Kit štiti ženu ronica od morskog psa
Pelješac: Na obali pronađena lešina ogromnog sisavca, vjerojatno ostatak kita
Video: Promatraču kitova ispred nosa skočio – kit
Video: Beluga kit govori kao čovjek
Kitovi i dupini razvili veliki mozak da bi bolje funkcionirali u zajednici, nešto kao ljudi