Od 19 gospodarskih sektora u Hrvatskoj najbolje su plaćeni djelatnici u sektoru informacija i komunikacija (ICT) – 8.359 kuna mjesečno. Nadalje, prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom je 7.905 kuna, a zaposlenih u obrazovanju 6.556 kuna. To je sve iznad prosječne plaće koja je u veljači iznosila 6.128 kuna, a plaću ispod prosjeka imali su radnici u 11 sektora, među ostalim u pomoćnim uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu, građevinarstvu. Medijalna plaća je u veljači bila 4.975 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. T-Portal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Najveće debljine novčanika uživaju zaposleni u zračnom prijevozu (2.352 €), dok su na dnu oni u proizvodnji odjeće (986 €). Zanimljiv podatak je da čak 60% radnika prima plaću manju od 1.464 eura, što potvrđuje da prosjek ‘popravlja’ manjina s visokim primanjima. Index
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak ove godine iznosila je 1.448 eura, što je nominalno za 9,2 posto, a realno za 5,8 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća isplaćena je u djelatnosti emitiranje programa, u iznosu od 3.469 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 927 eura. Medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1.200 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa, što je za 2 posto više nego u veljači. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno bila viša za 9,8 posto, a realno za 6,4 posto. Poslovni
Podatak o prosječnoj plaći objavljen prije nekoliko dana opet je uzburkao duhove u javnosti, prije svega poslodavačkoj. U džepove zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu se slilo prosječnih neto 1324 eura, čime je nastavljen rast plaća po dvoznamenkastoj stopi. Podatak državne statistike kazuje da je kolovoška plaća nominalno veća za 14 posto nego prije godinu dana, a realno za 12 posto. No, medijalna plaća je ta koja pruža realniju sliku, a ona iznosi 1134 eura. U prijevodu to znači da polovina zaposlenih ima plaću manju od tog iznosa, a polovina višu. Povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru veće od 30 posto i povećanje minimalca za 15,5 posto, na 970 eura u 2025. godini, odnosno za čak 92 posto od 2019., stvaraju ‘znatne izazove u gospodarstvu, prije svega jačanjem inflatornih pritisaka te pogoršanjem konkurentnosti tvrtki‘ – kažu iz HUP-a. Lider
Vlada će se pohvaliti kako je u ovom mandatu osigurala rekordan rast plaća, ne samo u državnim i javnim službama, koje je ove godine po prvi puta počastila i uskrsnicom, već na cijelom tržištu. No, tome je pridonio i nedostatak radne snage. Od listopada 2016. plaće su rasle 490 eura u neto iznosu, što je točan podatak kada se promatra nominalan rast plaća. Kada se u kretanje prosječne bruto i neto plaće u promatranih nepunih osam godina ukalkuliraju inflatorna kretanja, izračun pokazuje kako su plaće rasle i nominalno i realno, realan rast je nešto više od 30 posto, dok je medijalna plaća rasla oko 26. U snažniji rast mirovina nije se ulagalo, već se provodilo samo redovito zakonsko usklađivanje. Da nije bilo bunta liječnika, sudaca, pravosudnih dužnosnika i sudskih službenika i namještenika, a potom i dijela obrazovnog sustava, Vlada bi se mogla pohvaliti kako je u mandatu imala idiličan odnos sa socijalnim partnerima. Paralelno s rastom prosječnih plaća, raslo je i siromaštvo, u riziku od siromaštva je više od 743 tisuće ljudi. Faktograf
Svaki drugi zaposleni zarađuje više od tisuću eura! Medijalna neto plaća prvi je put na plaći za kolovoz, isplaćenoj u rujnu, preskočila tisuću eura za okrugla četiri eura. Četvrtina zaposlenih, odnosno oko 420 tisuća radnika, zarađivala je do 763 eura neto, dok je deset posto najbolje plaćenih imalo mjesečne plaće iznad 1772 eura neto. Na donjem kraju piramide deset posto najslabije plaćenih dobilo je tri puta manje, do 651 euro mjesečne plaće. Niže su plaće u godinu dana porasle oko 13 posto, u dvije godine oko 22 posto. Novi list
U odnosu na prvi kvartal medijalna plaća narasla je za tri posto, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 13 posto. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su piloti, čija prosječna mjesečna zarada iznosi 2912 eura. Slijede direktori s prosjekom od 2699 eura, te lead developeri s prosjekom od 2627 eura. I četvrto i peto mjesto zauzima IT sektor – IT arhitekti imaju u prosjeku 2397 eura mjesečno, a IT manageri 2365 eura. Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (34 posto manje od prosjeka), tekstilni radnici (37 posto manje) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (28 posto manje). Krojač, primjerice, u prosjeku mjesečno prima tek 598 eura, šivač 648 eura, zaštitar 701 euro, a cvjećar 707 eura. HRT
Prema svježim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), medijalna neto plaća za travanj iznosila je 5.551 kunu, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. Prosječna isplaćena neto plaća za travanj iznosila je 6.434 kune, što je realno na godišnjoj razini više za 2,7 posto, u odnosu na ožujak, niža je za 1,1 posto. HRT
Ekonomski lab iznosi puno zanimljivih podataka o plaćama u Hrvatskoj: prosječna plaća u siječnju bila je 6.400 kuna, medijalna 5.553 kune, 25% zaposlenih imalo je neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25% između 4.208 kuna i 5.553 kune, još 25% između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25% veću od 7.500 kuna. Oko 187 tisuća ljudi radilo je za plaću manju od 3.300 kuna, isto toliko za plaću iznad 10 tisuća kuna.
Prosječna neto plaća u srpnju u Hrvatskoj bila je 5.905 kuna, što je realni pad od jedan posto. No, možda realniji pokazatelj stanja je medijalna plaća koja je u srpnju iznosila 5.207 kuna, što znači da je polovica svih zaposlenika u Hrvatskoj zarađivalo manje od tog iznosa dok je druga polovica imala plaću veću od tog iznosa. Poslovni