U finskom brodogradilištu završena je gradnja najvećeg broda za krstarenje na svijetu Icon of the Seas kojeg je naručila tvrtka Royal Caribbean International te je on prvi put porinut u vodu na probnu vožnju. Riječ je o brodu koji je dugačak čak 365 metara, širok gotovo 50 metara, a teži 250.800 tona. Na 20 paluba ima više od 2.800 kabina. Kada zaplovi karipskim vodama u siječnju 2024. godine moći će primiti 5610 putnika i 2350 članova posade. Na kruzeru će biti najveći vodeni park koji je sagrađen na nekom brodu, a gosti će moći uživati na toboganima, u jacuzzijima i sedam bazena. (Večernji)
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Putovanje kruzerom za mnoge je životni san, dok osoblje koje radi na njima ima drugačije dojmove. Svoja iskustva podijelila je žena koja je na kruzeru radila šest godina. “Život na kruzeru je vrlo zarazan i nikad ne isključujem mogućnost povratka. Apsolutno sam voljela svoj posao i uživala sam kao voditeljica zabavnih programa jer je moj posao doslovno bio posjećivati zabave gotovo svaku večer”, prisjeća se Sharon Waugh (39) iz Južnoafričke Republike. Kaže, bilo je uobičajeno da se osoblje zabavlja i ulazi u ljubavne veze, a spolno prenosive infekcije koje su dijelili bili su im nešto poput znak časti ili ordenja. Iako su romanse među osobljem dopuštene, ljubavni susreti s gostima su strogo zabranjeni. “To definitivno nije bilo dopušteno, ali ponekad bi se i to dogodilo. Ako bi vas ulovili, dobili biste otkaz”, kaže Sharon. 24sata
I dok dubrovački gradski vijećnici s liste „Srđ je grad” opet upozoravaju da njihova sredina realno ne može, a niti smije podnositi takav rizik s tisućama novih inozemnih posjetitelja svakog dana u (post)sezoni, mišljenja ostatka javnosti su donekle podijeljena. Takoreći svi znaju da se dosad mahom toleriralo enormno opterećenje Dubrovnika posjetama kruzera, bez obzira na proklamirana stajališta o poštivanju gradskih vrijednosti, kako povijesnih, tako i aktualno-komunalnih. Ali znaju i da ove godine dubrovačke blagajne, privatne i javne, odzvanjaju šuplje, jer drugog prihoda tamo nema niti će ga uskoro biti. Deutsche Welle
Jozo Glavić prošao je Korintskim kanalom kruzerom Braemar dugačkim 195,82 metra i širine 22,5 metara, što je najduži kruzer koji je prošao kroz ovaj grčki kanal. Prošli su kanal za nešto manje od dva sata, a bili su na 0,6 metara od oba ruba kanala dok su prolazili. U videu gore priča Glavić kako mu je bilo, na engleskom, odličnim rječnikom i žestokim naglaskom. Dubrovački vjesnik…
Putnička luka Gaženica u Zadru pobijedila je na prestižnom izboru za najbolju svjetsku luku Seatrade Cruise Awards 2019. u Hamburgu. Gaženici su konkurirali japanske i norveške luke Yokohama i OldenLoen, a ocjenjivao se rad lučkih uprava, odnosno koliko su uprave uspjele dići svoj promet kružnih putovanja, pri čemu je Zadar s početnih 20.000 porastao na 200.000 putnika. Nijednoj hrvatskoj luci dosad nije uspjelo ući u finale ovog natjecanja. Zadarski list…
Gradnja je počela jučer, brod će biti gotov do kraja 2020., bit će dugačak 128, a širok 21,5 metara te će se njima krstariti Arktikom i oko Antarktike. “Ovo je najskuplji ugovoreni kruzer u Hrvatskoj dosad, visoke luksuznosti i performansi”, kaže Brodosplitov Tomislav Debeljak, a novost je i da će se opremanje broda obaviti na podu, tj. u sekcijama, prije nego što ode na navoz. Novi list…
Na 64 kruzera koji su ove godini bili u Hrvatskoj ostvareno je 554 kružnih putovanja, a prevezli su 834.000 putnika koji su u Hrvatskoj proveli 1.123 dana
Hrvatskim morskim lukama svoj je dolazak za ovu godinu najavilo 963 kruzera dok ih je lani bilo 911, pri čemu se najveći broj odnosi na luke Dubrovnik i Split. Gruž očekuje 441 ticanje brodova, s oko 740 tisuća putnika, što je 2% manje ticanja i 4% više putnika, a Split 275 ticanja. Porasti dolazaka turističkih brodova očekuju se i u lukama na rijekama – Vukovar, Ilok, Batina i Aljmaš, Osijek – zanimljivo je da će u Vukovar doći 279 broda, više nego u Split. Poslovni
Prošle je godine na hrvatskom Jadranu bilo 691 kružno putovanje stranim brodovima, što je 16,2% ili 135 tih putovanja manje nego u 2016. Tim je brodovima u Hrvatsku došlo 13,3% manje putnika ili 947,3 tisuća. Prethodnih godina broj kruzera se povećao, do pada je vjerojatno došlo jer je Venecija ograničila broj posjetitelja u tom talijanskom gradu. Inače, gosti s kruzera troše u prosjeku 37 eura po osobi na dan, prema podacima iz 2013. Novi list
U prvih pola godine u Hrvatskoj je bilo 18% manje stranih kruzera nego u istom razdoblju prošle godine, a razloga su dva: talijanska Vlada ograničila je broj velikih kruzera koji mogu uplovljavati u akvatorij Venecije pa su brodari promijenili kruzerske linije pri čemu je Hrvatska ispala; drugi je razlog to što brodarima odgovara Kotor jer je izvan EU što omogućuje prodaju i nabavu robe i usluga bez carina i poreza uz niže takse. Inače ovaj pad od 18% najveći je u posljednjih 10 godina. Poslovni
2017. će biti prva nakon niza godina u kojima se neće nastaviti rast dolazaka brodova i broja putnika u najveće hrvatske luke, nego će biti godina prvih “minusa”. U Dubrovnik će doći oko 56 tisuća gostiju sa kruzera manje nego lani, a u Split oko 15 tisuća manje. Razlozi su, među ostalim, preusmjeravanje kruzera prema crnogorskom Kotoru, koji je lani imao rast dolazaka brodova za ogromnih 43%, tako da je maleni gradić sad treća najveća luka u Jadranu. Razlog – izvan EU je pa vrijede druga pravila i jeftinije je, slično kao albanski Drač, donedavno potpuno nepoznat, a sada sve traženiji za kratkotrajni izlazak iz voda EU-a kako bi se omogućila bescarinska trgovina na kruzerima. Slobodna