Agencija za elektroničke medije i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti drže značajna sredstva na računima koja im ne trebaju za redovno poslovanje, stoga se predlaže da kratkoročno u proračun uplate 40 milijuna kuna viška. Osim toga, na rezanju plaća u HAKOM-u se planira uštedjeti 12 milijuna kuna, a u AEM-u 1,4 milijuna kuna. Prosječna godišnja bruto plaća u HAKOM-u koja sada iznosi 208 tisuća kuna smanjit će se na 139 tisuća kuna koliko će ubuduće biti gornja granica prosječnih troškova po zaposlenom u svim agencijama. Po istom principu srezat će se plaće u AEM-u koje na godišnjoj razini po zaposlenom iznose 186 tisuća kuna. T-Portal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Trenutačno je u registru upisano čak 645 agencija za zapošlajvanje stranih radnika. Izgleda su se svi odjednom počeli baviti posredovanjem u zapošljavanju radnika, iako mnogi od njih ne poznaju zakonske odredbe i procedure na kojima posao počiva jer nema prepreka da jučerašnji ugostitelj danas bez posebnih uvjeta postane – dobavljač stranih radnika. Velika potražnja, nepovoljni demografski trendovi i iseljavanje domaćih stanovnika stvorili su plodno tlo na kojem mnogi žele poslovno narasti. Samo za neke nije jasno kako su to zamislili. Mi zarađujemo tako što poslodavcu pronalazimo i dovodimo radnika i za to uzimamo naknadu u visini jedne radnikove bruto plaće. A ako zapošljavamo visoko kvalificirane stručnjake, onda se naknada penje i do dvije ili čak tri bruto plaće. No, događa nam se da neke projekte izgubimo jer naša konkurencija ponudi posredovanje u zapošljavanju bez naknade što jednostavno nije moguće – rekao je jedan od suvlasnika jedne od takvih agencija za Poslovni
Tko vodi i kako rade agencije kojima političari ne vjeruju?
“Vlada namjerava smanjiti broj državnih agencija s 57 na 48 i svi smatraju da je to dobra vijest. Dapače, budući da se na agencije, državne zavode, institute i fondove posljednjih godina tako često upiralo prstom kao na neradnička utočišta za zbrinjavanje politički zaštićenih kadrova iliti drske i halapljive žderače javnog novca, većina bi građana, kad bi ih se o tome pitalo, odmah glasala da se ti uredi, sve do jednoga, brzim potezom pera jednostavno ukinu, odmah i sada. Te su nam ustanove uglavnom potrebne, iako ne ovakve kakve su sada, i ne treba ih raspuštati. Neke se sigurno mogu ukinuti, spojiti ili privatizirati, inkorporirati u neke druge ili više vezati uz privredu“, piše Novi list.
Nije skup najam, nego to što nema rezultata
Vlada je danas prihvatila smjernice za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. U prvom valu spojit će se čak 9 agencija, čime će se njihov broj smanjiti s 57 na 48. Državni zavod za zaštitu prirode pripojit će se Agenciji za zaštitu okoliša, Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija bit ćei pripojene Državnom zavodu za mjeriteljstvo, Hrvatski mjeriteljski institut pripaja se Institutu Ruđer Bošković, itd. Politika plus
Od 303,5 milijuna kuna koliko je 2014. utrošeno na različite vanjske stručnjake, trećina se odnosi na ostale intelektualne usluge, 30% na autorske honorare, a 15% na ugovore o djelu. Primjerice, na odvjetničke usluge utrošeno je 21 milijun kuna, a usluge agencija i studentskog servisa 25 milijuna kuna. Zanimljivo je da znanstveno-istraživačke usluge predstavljaju tek četiri posto ukupnog iznosa. Paradoksalno je da državne agencije u kojima je trebao biti zapošljavan najkvalitetniji kadar ujedno troše najviše za intelektualne usluge, čak 105,6 milijuna kuna. T-Portal
Dragutin Lesar je od Vlade zatražio popis svih agencija, zavoda i fondova, a zanimalo ga je i koliko su svaka agencija, odnosno zavod i fond imali zaposlenih 30. rujna 2014.Odgovor koji je dobio više je nego zanimljiv. Ukratko, više od 14.500 ljudi zaposleno je u 40 agencija, 16 zavoda i pet fonodva kojima je osnivač država, piše Dnevnik.hr. Jutarnji