Projekt sunčane elektrane Goleši na Psunju snage 129,5 MW, s baterijskim sustavom od 90 MW, zapao je u 18-mjesečno kašnjenje zbog neriješenog priključka na mrežu i regulatorne neizvjesnosti. Investitor tvrdi da se pokušava retroaktivno promijeniti model obračuna troškova priključenja, što projekt dovodi na rub isplativosti. U pripremu je već uloženo 13 milijuna eura. Unatoč okolišnoj prihvatljivosti i planovima za stabilizaciju mreže, projekt stoji zbog postupaka Hrvatski operator prijenosnog sustava i Hrvatska energetska regulatorna agencija, ostavljajući investiciju i lokalni razvoj na čekanju. Lider

Hrvatska distribucijska mreža doživljava snažan rast krovnih sunčanih elektrana, s 38.947 priključenih sustava i ukupno 1107 MW snage do listopada 2025. Poduzetnici, iako imaju samo petinu elektrana, drže gotovo 80 % ukupne snage. Broj instalacija porastao je više od deset puta od 2021. godine. Najveći rast bilježe županije s razvijenim gospodarstvom i turizmom. Dinamika razvoja već opterećuje mrežu, pa HEP ODS planira pojačanja, modernizaciju i digitalizaciju te očekuje dodatnih 900 MW do 2030. godine. Lider

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji

Tvrtke diljem svijeta razvijaju tehnologiju za prikupljanje solarne energije u svemiru i njezino slanje na Zemlju putem mikrovalova ili lasera. Ideja stara desetljećima postaje izvedivija zahvaljujući jeftinijim lansiranjima, naprednoj robotici i satelitskoj tehnologiji. Projektima se bave SAD, Velika Britanija, Kina i ESA, a procjene govore da bi svemirska solarna energija mogla zadovoljiti i do 80 posto europskih potreba za obnovljivim izvorima. Prve funkcionalne elektrane mogle bi se pojaviti u iduća dva desetljeća. tportal

Svetoj Stolici odobren je plan za gradnju goleme solarne elektrane na 430 hektara zemljišta sjeverno od Rima, čime će Vatikan zadovoljiti svoje energetske potrebe i ostvariti ekološku viziju pape Franje. Zemljište Santa Maria di Galeria, udaljeno oko 35 kilometara od Rima, desetljećima je bilo izvor kontroverzi zbog elektromagnetskih valova koje su emitirale antene Radio Vatikana, postavljene na tom području još 1950-ih godina. S vremenom, kako se okolno područje urbaniziralo, stanovnici su se počeli žaliti na zdravstvene probleme, uključujući slučajeve dječje leukemije, koje su pripisivali zračenju. Preobrazba ovog područja u solarnu farmu izravna je posljedica inicijative pape Franje, koji je prošle godine zatražio studiju o razvoju projekta. Očekivani troškovi su oko 100 milijuna eura. Bug

Ujedinjeno Kraljevstvo ulaže 57 milijuna funti u solarni geoinženjering – eksperimentalno reflektiranje Sunčeve svjetlosti radi ublažavanja klimatskih promjena. Metode uključuju ubrizgavanje aerosola u stratosferu i posvjetljivanje morskih oblaka. Iako tehnologije obećavaju privremeno smanjenje temperature, znanstvenici upozoravaju na rizike za klimu, ekosustave i geopolitiku. Kritičari se boje da bi takve metode mogle umanjiti pritisak na smanjenje emisija, dok teoretičari zavjere već pričaju o chemtrailsima. Geoinženjering tako ostaje i nada i prijetnja – sjenovita alternativa dekarbonizaciji. Lider

Regija Balkana je jedno od najperspektivnijih područja za rast solarne energije u Europi. S izvrsnim solarnim zračenjem i brzo poboljšavajućom investicijskom klimom, regija napreduje u ostvarivanju svojih solarnih ambicija. S oko 2 do 3 GW instaliranog kapaciteta fotonaponskih sustava trenutno, a s ciljem dostizanja 30 GW do 2030. godine, jasno je da postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti. Rast solarne energije u regiji pokreće nekoliko čimbenika, uključujući težnju za integracijom u EU, napredak solarne tehnologije i rastuću želju za energetskom neovisnošću. Da bi se to postiglo, regija treba gledati dalje od same solarne energije i treba ubrzati razvoj solarnog tržišta integracijom rješenja za skladištenje energije od samog početka. Međutim, postoje zajednički izazovi poput složenih propisa, nedovoljno razvijene mrežne infrastrukture i sporih procesa izdavanja dozvola koji se moraju riješiti regionalnim strategijama. Zgradonačelnik

Inovacije u korištenju solarne energije potiču stručnjake i entuzijaste da pronađu nove načine iskorištavanja sunca. U Švicarskoj grade najveću solarnu elektranu i to u srcu Alpa. U Portugalu se bave izgradnjom najveće europske plutajuće solarne elektrane smještene na najvećem umjetnom jezeru zapadne Europe. U Velikoj Britaniji započeli su s projektom solarnih stabala. Tijekom prošle godine u Njemačkoj su balkonske solarne elektrane postale novi energetski trend. Istraživači su nedavno predstavili koncept izgradnje jedne solarne elektrane koja bi napajala šira područja, poput kontinenata, a kasnije i cijeloga svijeta. Radi se o solarnoj elektrani u svemiru koja bi se sastojala od golemih solarnih panela koji bi kružili na 36.000 kilometara iznad Zemlje. Green

Jezera su udaljena najviše deset kilometara od naseljenog mjesta, ne nalaze se u prirodnom rezervatu, smrzavaju se najviše šest mjeseci godišnje i ne presušuju. Kako bi odredili potencijalnu snagu solarnih sustava, znanstvenici su procijenili da pokrivaju najviše deset posto vodene površine i imaju najveću površinu od 30 km². Potencijal proizvodnje električne energije plutajućih solarnih elektrana je 1302 teravat sata (TWh). To odgovara otprilike četiri puta većoj potražnji Velike Britanije (UK). U Velikoj Britaniji bi se moglo proizvesti godišnje 2,7 TWh električne energije iz FPV-a. Premda to predstavlja manje od 1 posto ukupne potražnje za električnom energijom, opskrbilo bi oko milijun kućanstava električnom energijom. Revija HAK

Problem obnovljivih izvora energije je nepredvidivost u proizvodnji, odnosno tzv. peaks, koji se javljaju kada ima puno sunca ili vjetra i koji podrazumijevaju veliku proizvodnju energije koja opterećuje elektroprijenosnu mrežu, koja mora biti uravnotežena. Samo na području Hercegovine ove godine na mrežu je priključeno 80 solarnih elektrana, a ako se tako nastavi, elektroprijenosni sustav će se raspasti, jer ne može podnijeti priključenje tolike količine energije. Elektrodistribucijska mreža u BiH građena je u vrijeme kada su postojale samo hidroelektrane i termoelektrane, čiji je rad predvidljiv, odnosno zna se točno koliko radi termoelektrana i kada radi hidroelektrana. Poslovni