Kad bismo mogli sa Zemljine unutarnje jezgre maknuti cijeli plašt, kad bismo odgrnuli zemlju s nje, zasjala bi kao Sunce jer je temperatura dolje oko 5500 stupnjeva. Hipoteza o postojanju najdublje jezgre postavljena je još početkom ovog stoljeća, no zbog činjenice da se unutarnja jezgra, metalna kugla u čvrstom stanju koja je uronjena u vanjsku, tekuću jezgru, nalazi na dubinama većim od 5000 kilometara, dosadašnje metode mjerenja nisu bile dovoljno razvijene. Matematičkim izračunima može se jako precizno izmjeriti koliko jednom seizmičkom valu treba za prolazak kroz Zemlju do svoje antipodalne točke na drugom kraju svijeta. Kako se to može predvidjeti, može se i izračunati kolika su odstupanja. ‘Ako valovi malo kasne, to znači da su prošli kroz nešto, neki materijal koji ih usporava’. Naš geolog Hrvoje Tkalčić s australskog Nacionalnog sveučilišta za Tportal.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Znanstvenice sa Scrippsova instituta za oceanografiju otkrile su neuobičajene duboke potrese ispod Sierra Nevade na dubinama od 20–40 km, gdje potresi inače nisu bili mogući. Analiza je pokazala da se događa rijedak geološki proces – propadanje litosfere, pri kojem gušći slojevi Zemljine kore tonu u plašt. Proces se odvija postepeno i pruža uvid u nastanak kontinenata. Iako nevidljiv s površine, ostavlja seizmički i strukturalni trag, posebno u središnjem dijelu lanca. Razumijevanjem ovog procesa znanstvenici mogu steći bolji uvid u funkcioniranje planeta i procese ispod njegove površine, uključujući pojavu potresa koje se dovodi u vezu s tim procesom. Index
Povjesničari umjetnosti dugo su raspravljali o krajoliku na slavnome platnu, nagađajući o tomu koje su lokacije mogle nadahnuti Leonarda, no geologinja Pizzorusso smatra da je riječ o lombardijskom gradu Lecco na obali jezera Como. Pizzorusso smatra da most naslikan na Da Vincijevu platnu odgovara mostu Azzone Visconti iz 14. stoljeća, premda su ga prethodne teorije povezivale sa sličnim građevinama u nekim drugim talijanskim gradovima, poput onih u Arezzu i Bobbiu. Pizzorusso nije prva osoba koja smatra da je riješila misterij, no svoje tvrdnje, zahvaljujući svome zvanju, potkrepljuje geološkim podacima. Formacije stijena oko Lecca vapnenačke, a to odgovara onome što je prikazano iza portreta talijanske plemkinje. HRT
Znanstvenici isprva nisu mogli identificirati neobično plavozeleno kamenje, pa su proveli brojne kemijske analize na uzorcima. Otkrili su da su napravljeni od kamenog sedimenta i plastike, najvjerojatnije iz ribarskih mreža, koja je glavni uzročnik plastičnog onečišćenja svjetskih oceana. Što je zabrinjavajuće otkriće, jer je to očiti dokaz kako ljudska djelatnost utječe i na geologiju, budući da su stijene izmiješane plastikom. IFL Science
Fosili riba na Himalaji upućuju na geološko uzdizanje planina iz razine mora u prošlosti planeta
Foto: Velika pukotina u istočnoj Africi, naznaka da se kontinent dijeli na dvoje
Znanstvenici objašnjavaju članak o ogromnoj stijeni što viri iz mora na zapadu Irske: Nisu joj trebali milijuni godina da se formira, prije će biti deseci tisuća godina, možda stotine tisuća [foto]
Skupina znanstvenika tvrdi da je utjecaj čovjeka na Zemlju toliko velik da postojeće geološko razdoblje zaslužuje svoje ime – antropocen, od grčkog ‘antropo’ (čovjek) i ‘cene’ (novo). Termin je popularizirao nizozemski kemičar i dobitnik Nobelove nagrade Paul Crutzen koji smatra da je postojeće razdoblje, holocen, završeno. Dnevnik.hr, Phys.org
Znanstvena priča o razvitku života na Zemlji uvijek je ista – od paleontoloških knjiga za djecu, muzejskih postava, dokumentaraca, pa čak i sveučilišnih kolegija. Toliko je raširena da ovaj spot za pjesmu Fatboy Slima može poslužiti kao edukacijskih priručnik na temu. No je li ta priča doista ‘objektivan’ prikaz razvoja, prava verzija geološke povijesti? Iako se obično tako predstavlja, ona nije objektivan prikaz Zemljine povijesti, to je prikaz ljudske povijesti, koja ignorira ostalo, piše Guardian.