Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

Znanstvenici sa Sveučilišta u Tel Avivu otkrili su da biljke pod stresom emitiraju subsonične zvukove koje kukci mogu čuti i interpretirati. U novom istraživanju objavljenom u eLifeu, ženka moljca izbjegla je dehidriranu rajčicu zbog njezina “zvučnog vapaja”, birajući zdraviju biljku za polaganje jaja. Ovo je prvi dokaz akustične interakcije između biljke i kukca. Otkriće otvara nove mogućnosti u poljoprivredi – korištenje zvuka u suzbijanju štetnika. Index

Biljke koje zmije apsolutno ne podnose: krizanteme, božikovinu, bosiljak, češnjak…

Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je nedavno istraživanje, čiji rezultati upućuju na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove. Australski istraživači izradili su male zvučne kabine u koje su smjestili petrijeve posude pune gljivica. Umjesto pop hitova puštali su im “Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz”, sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Riječ je o zvuku s jednog od mnogih videozapisa o bijelom šumu s YouTubea, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uho može čuti, čija je svrha ublažiti tinitus ili pomoći bebama da zaspu. Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na razini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u usporedbi s onima koje su rasle u tišini. HRT

Biljke u Vrtlariji Kalići rastu na otvorenom cijele godine uz minimalnu zaštitu tijekom zime. Takve biljke su otporne, izdržljive i zdrave. Mali broj biljaka ipak zahtijeva zimsku zaštitu te ih spremaju u negrijani plastenik. Najveći apsurd, kažu Davor Cetina i Mirko Kovačević, je kako su stranci patentirali našu hrvatsku i zaštićenu Dubrovačku zečinu Centaurea ragusina. “Nisu oni usamljeni primjer, to rade Nijemci, Britanci. Svi nam kradu biljke iz prirode. Izmisle neko ime iz njihove britanske povijesti i onda je to nova biljka“, upozoravaju. U takvim situacijama država treba reagirati, ističu. Koliko su zapaženi u inozemstvo, dovoljno govori činjenica da su završili i u dokumentarnom serijalu Montyja Dona, britanskog dokumentarista. Agroklub

U vremenu kada je više od 157.000 vrsta ugroženo prema IUCN-ovom Crvenom popisu, otkrića novih vrsta pružaju nadu i podsjećaju nas na važnost zaštite biološke raznolikosti. Svake godine znanstvenici otkriju tisuće novih organizama, a 2024. nije iznimka, prenosi Green Matters. Tako su ove godine, prema kosturu otkrili novu, dosad nepoznatu vrstu dinosaura, najveću ikad zabilježenu anakondu, novu vrstu aligatorskog guštera, dosad neviđenog jaguara u Arizoni, još zmijica i rakova… Green

Potrebno je izbušiti rupe na poklopcu staklenke. Na dno tegle stavite med i razrijedite ga s malo vode ili dodajte žlicu pekmeza. Kukce će privući slatki miris, ulazit će kroz rupice, ali se neće moći odvojiti od medene smjese. Možete i u staklenku staviti 30 ml maslinovog ulja i dodati po kap eteričnog ulja: citronela, eukaliptus, metvica, mirta, čempres. Sve sastojke pomiješajte u staklenku, dodajte malo vode i promiješajte – samo pazite da smjesu ne držite blizu očiju. Također, u kuću možete unijeti jednu od sljedećih biljaka koje dokazano tjeraju insekte iz kuće: bosiljak, ružmarin, lavandu, matičnjak i metvica, prenosi krstarica.com. N1

Could a seed really grow here?

📹@zackdfilms
pic.twitter.com/idTgSd7Rbz

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) April 14, 2024

Ova zimzelena biljka postaje sve popularniji izbor za živice, posebno s obzirom na izazove koje suše i ekstremne temperature postavljaju pred tuje. Lejlandski čempres ističe se s tri ključne karakteristike:
1. Brz rast: Ova biljka poznata je po svom impresivnom godišnjem rastu, dosežući visinu od čak 1,5 metara. Brzo može formirati živicu, ali zahtijeva redoviti orez kako bi se održao željeni oblik.
2. Privatnost: Gusta krošnja lejlandskog čempresa efikasno skriva od neželjenih pogleda, čineći ga idealnim izborom za stvaranje privatnog prostora.
3. Otpornost: Ova biljka pokazuje izuzetnu otpornost na sušu, visoke temperature i čak niske temperature do -30°C. Također dobro podnosi urbanu sredinu i onečišćenje.
Kada je riječ o sadnji, važno je pravilno pripremiti tlo. Sadnice treba posaditi na razmaku od 60 do 100 centimetara u rupu dvostruko veću od korijenovog sustava. Nakon sadnje, potrebno je dobro zalijevati sadnicu tijekom prvih nekoliko tjedana kako bi se osiguralo dobro ukorjenjivanje. Održavanje živice lejlandskog čempresa uključuje redovito zalijevanje, te oblikovanje orezivanjem bočnih izdanaka prema željenom obliku. (Agroklub)

Bez središnjeg živčanog sustava, biljke reagiraju na okolinu, gradeći sjećanja koja oblikuju njihov opstanak. Biljke reagiraju na vanjske podražaje te komuniciraju s drugim biljkama. Pamteći oštećenja i prilagodbe, biljke prilagođavaju svoj rast i odgovore, koristeći se pamćenjem raspoređenim po cijeloj biljci. Kroz kompleksne korijenske sustave, biljke dijele informacije, stvarajući svojevrsnu mrežu interneta u tlu. Čak i zvuk može utjecati na njihov rast, dok emocije ostaju izvan njihovih mogućnosti. Ova otkrića otvaraju nova pitanja i razumijevanje o životu biljaka, pokazujući kako su one mnogo više od statičnih bića u okolišu. (Green)