Ako se pitaju stručnjaci, najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje u trećem stupu jest jučer, a drugo je najbolje vrijeme – danas. Snaga dugoročnog ulaganja razlikovat će oskudnu i komfornu mirovinu, pa iako mnogi smatraju da im je mirovina daleko, štednju bi trebalo shvatiti kao ulaganje u vlastitu slobodu. I dok se iz godine u godinu vidi poboljšanje u segmentu financijske pismenosti, mirovine nekako, barem na početku karijere, do otprilike 30-ih godina života, ostavimo po strani jer ‘daleko je to, stigne se sve’. No o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji treba razmišljati već s prvim zaposlenjem pa treba naučiti i how to, odnosno kada, kako i zašto promijeniti fond. Lider

Dobrog i kvalitetnog radnika želi svaki poslodavac. Kako bi privukli takvog zaposlenika ili ga zadržali poslodavci žele ponuditi što više mogu. Brojne su neoporezive isplate koje mogu isplaćivati svojim zaposlenicima, no jedna je posebno zanimljiva – uplata dobrovoljne mirovinske štednje: riječ je o neoporezivoj uplati do 66,36 eura mjesečno, odnosno do 796,44 eura (6.000 kuna) godišnje, a poslodavac time umanjuje osnovicu poreza na dobit. Štednja je za budućnost, država uplaćuje dodatna sredstva, a poslodavac ima povoljan porezni tretman. Uplate u dobrovoljni mirovinski fond može raditi osiguranik u svoje ime, no to za njega to može raditi i poslodavac uz potpisanu suglasnost. Uplate u 3. mirovinski stup zaposlenici mogu i samoinicijativno dogovoriti s poslodavcima i tražiti da se premija izdvaja iz njihove ugovorene plaće, pri čemu je potrebno uvažiti izvore radnog prava. Savjeti

Novi su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 30. studenoga u kojem navode kako je riječ o broju osiguranika koji po različitim osnovama uplaćuju mirovinsko. U Hrvatskoj je zadnjeg dana studenoga bilo ukupno oko 1,66 milijuna zaposlenih po svim osnovama i organizacijskim oblicima. To je najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj u proteklih 30 godina: usporedbe radi, tijekom 1993. imali smo oko 1,7 milijuna osiguranika i oko 4,6 milijuna stanovnika. Danas smo pak premašili brojku iz 1994. godine kad smo imali oko 1,62 milijuna osiguranika. No, prve procjene govore kako smo ove godine na oko 3,8 milijuna stanovnika. U 30 godina, dakle, Hrvatska je izgubila oko 800.000 stanovnika, ali i ostala na otprilike istom broju zaposlenih. I to zahvaljujući, prije svega, stranim radnicima kojih je u našoj zemlji danas već više od 160.000. Danica

Zakonski rok za dostavu rješenja o mirovini iznosi 30 dana, iznimno 60, no od 119.135 preklani podnesenih zahtjeva za donošenje rješenja o mirovini tek njih 53 posto riješeno je u roku od dva mjeseca. Mirovinsko ima 2567 zaposlenih u pet područnih službi, 14 područnih ureda i 92 ispostave. Jutarnji…

Australija nije imala recesiju već 27 godina, proteklih 30 godina ta ekonomija kumulativno je rasla tri puta više nego njemačka, a nacionalni dohodak u istome razdoblju prosječno je rastao četiri puta više nego američki. The Economist razlaže koji su njihovi elementi uspjeha: godišnje im se doseli 190 tisuća ljudi, javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a, stjecanje mirovine vezala je gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, slično je reformirala i zdravstveno osiguranje, stranački sustav izrazito naginje centrizmu. Navode i dva propusta: prava Aboridžina i emisije štetnih stakleničkih plinova. Novac.hr je preveo dio teksta.

HZMO je u svojim bazama otkrio 20.878 osiguranika za koje vlasnici tvrtki godinama nisu plaćali doprinose. Fiktivna su to poduzeća osnovana prije deset i više godina, koja su služila samo da radnicima koji su prijavljeni kao njihovi zaposlenici teče mirovinski staž, neovisno o tome što za njih nisu uplaćivali nikakve doprinose. Zaposlenici tvrtki uglavnom su u rodbinskim vezama s vlasnicima fikus-tvrtki. Večernji