Istraživači sa Sveučilišta Northwestern razvili su metodu ciljane reaktivacije pamćenja (TMR) kojom pomoću zvučnih signala tijekom REM faze usmjeravaju sadržaj snova. Eksperiment je pokazao da su sudionici koji su “sanjali” zadane zagonetke sljedeći dan bili dvostruko uspješniji u njihovu rješavanju (uspješnost skočila na 42%). Iako lucidnost nije bila nužna, zvučni podražaji potaknuli su mozak na kreativno procesiranje problema. Ovo otkriće otvara vrata “inženjeringu snova” kao alatu za jačanje kreativnosti i emocionalnu regulaciju, potvrđujući da narodna izreka “jutro je pametnije od večeri” ima ozbiljno znanstveno uporište. ScienceDaily, tportal

Snovi nastaju svake noći u REM fazi spavanja, ali mnogi ih ne pamte. Pamćenje snova ovisi o kvaliteti sna, buđenju tijekom noći, stresu i genetici. Oni koji dublje spavaju ili uzimaju određene lijekove često se ujutro ne sjećaju snova. Povremeni nedostatak sjećanja može biti normalan proces obrade emocija i informacija, dok dugotrajni izostanak snova može ukazivati na poremećaje spavanja. Uglavnom, “ne sanjati” znači samo ne pamtiti san. tportal

Unatoč tome što ih stalno koristimo, pametni telefoni rijetko se pojavljuju u snovima — samo kod oko tri posto ljudi. Psiholozi poput dr. Kellyja Bulkeleya smatraju da tehnologije prijevoza, poput automobila i aviona, izazivaju jače tjelesne dojmove pa češće ulaze u snove. Autorica Alice Robb dodaje da snovi služe kao „trening preživljavanja“, pa je prirodno da u njima dominiraju instinktivne, a ne suvremene situacije. Tek bi širenje virtualne stvarnosti moglo promijeniti taj obrazac u budućnosti. Index

Kako društveni mediji postaju sve više isprepleteni s našim životima, njihov utjecaj može čak utjecati na naše snove (a pojedinci koji provode više vremena na platformama tijekom svog budnog života skloniji su doživljavanju noćnih mora). To se događa djelomično zato što je sadržaj koji se tamo prikazuje često o maltretiranju, političkim borbama, uznemirujućim vijestima i društvenim usporedbama, što uzrokuje emocionalni stres, a to posljedično može dovesti do loših snova. Primjeri noćnih mora ispitanika ovog istraživanja uključivali su sukobe s drugim korisnicima društvenih medija, uznemirujuće vijesti, prokletstvo, nemogućnost pristupa nečijem računu na društvenim mrežama i osjećaje viktimizacije, bespomoćnosti i gubitka kontrole. Nat Geo

Sanjanje i snovi su sveprisutan i konstantan dio naših života: svake noći sanjamo, čak i ako toga nismo svjesni nakon što smo se probudili. Premda danas znamo popriličan broj činjenica o tome što se događa u našim mozgovima dok spavamo, ipak nam odgovor na pitanje zašto sanjamo i što bi ti snovi mogli značiti još uvijek ostaje neriješena misterija. Nedvojbeno je dokazano da mozak tijekom sanjanja nije „isključen“, pa čak ni „manje angažiran“, nego je praktički identično aktivan kao i u budnom stanju. Do sada još uvijek nema nikakvih pouzdanih znanstvenih dokaza da naše sanjanje i snovi imaju neku konkretnu biološku funkciju. Pojedini psihijatri pretpostavljaju kako nam sanjanje pomaže u procesuiranju emocija i sjećanja, te u rješavanju problema koje ne uspijevamo svjesno riješiti u našem budnom dijelu života, a o nečem sličnom je govorio još i Freud. Bug

Odrasli ljudi provedu samo oko dva sata svake noći u REM fazi sna. Ali fetusi su do trećeg tromjesečja u REM-u oko 20 sati dnevno. Istraživači koji koriste ultrazvuk mogu vidjeti kako im oči “lete” naprijed-natrag – i čini se da im se cijelo tijelo trza. Stoljećima je način na koji razmišljamo o snovima oblikovao način na koji razmišljamo o umovima. Kroz REM fazu prolaze i životinje, a primijećeno je da se kod mnogih oslabljuje tonus mišića uzrokujući tzv. “paralizu sna”. U nizu radova istraživač Blumberg je artikulirao svoju teoriju da mozak koristi REM fazu sna da “nauči” tijelo. Kao ljudski fetus imate devet mjeseci u mračnoj maternici da shvatite svoje tijelo. Ako možete identificirati koji motorički neuroni kontroliraju koje mišiće, koji se dijelovi tijela povezuju i kakav je osjećaj pokretati ih u različitim kombinacijama, kasnije ćete moći koristiti svoje tijelo kao mjerilo za osjete na koje nailazite vani. Index

Tportal navodi više razloga zašto u posljednjih godinu dana više sanjamo bizarne snove. Pandemija olakšava pamćenje snova te ih čini čudnijima nego inače. Biološki sat nam se pomaknuo u posljednih godinu dana pa podsvjesno osjećamo povišenu razinu stresa koja se onda po noći manifestira u snovima. Manjak svjetla tijekom dana (jer ne putujemo na posao/u školu) stvara poremećaje u spavanju.

Daily Mail piše o lucidnim snovima, onima kojih smo svjesni i kojima možemo upravljati prema volji. Ključ ovoga je, naravno, shvatiti da sanjamo kad sanjamo, što se može naučiti: treba držati bilježnicu i olovku uz krevet i svako jutro bilježiti san, glavne teme i osjećaje, opću priču i neke čudne anomalije. Smisao ovoga je upoznati “znakove snova”, pojave koje su moguće samo u snu, čime se stvara “okidač” za lucidnost koji će se aktivirati kod sljedećeg takvog sna. Pomaže probuditi se dva sata ranije nego što je uobičajeno pa se vratiti na spavanje. Inače, osim što možemo ispuniti neke želje lucidnim snovima, znanost kaže da ih možemo i iskoristiti kako bismo usavršili neku fizičku vještinu. 24 sata…

Noćne more te ružni snovi prepuni bijesa i agresije mogu biti i upozorenje da vam dolazi migrena. Sanjate li svake noći da vas proganjaju ili da ste napadnuti, takvi stresni snovi mogu biti rani predznak bolesti mozga ili neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti. Bizarni, nezaboravni snovi mogu upozoravati na infekciju. 24sata