Grad Zagreb pokrenuo je javnu nabavu vrijednu tri milijuna eura za razvoj Prometnog portala, digitalne platforme koja će objediniti podatke o prometu iz senzora, kamera i sustava javnog prijevoza. Portal će prikazivati stanje na cestama u stvarnom vremenu, video s ključnih raskrižja te obavijesti o regulaciji prometa. Građanima će biti dostupna web stranica i mobilna aplikacija za praćenje prometa, prijavu problema i korištenje e-usluga vezanih uz prijevoz i parking. Projekt uključuje i postavljanje promjenjivih prometnih znakova na 16 lokacija te integraciju sa sustavima ZET-a, javnih bicikala i Centrom za upravljanje prometom. Rok provedbe je devet mjeseci. Autonet

Vozači često automobil doživljavaju kao produžetak osobnog prostora, pa ih pješaci koji sporije prelaze cestu mogu frustrirati. Dodatno, izoliranost u vozilu smanjuje društvene kočnice i pojačava oštrije reakcije. S druge strane, pješaci su najranjiviji sudionici u prometu jer nemaju fizičku zaštitu. Sukob pojačavaju i percepcija nepredvidivosti pješaka te osjećaj pravne neravnoteže. U osnovi, riječ je o sudaru dvaju ritmova – brzine automobila i sporijeg tempa pješačkog kretanja. tportal

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

Zagrebačka policija provela je dvodnevnu preventivno-represivnu akciju nadzora dostavnih vozila koja kratkotrajno, ali nepropisno, staju i parkiraju na kolniku te ometaju promet. Iako takve prekršaje inače sankcionira i prometno redarstvo, policija je ciljano kontrolirala vozila koja blokiraju trake, raskrižja i pješačke prijelaze. Utvrđena su 63 prekršaja. PUZ najavljuje nastavak ovakvih akcija kako bi se poboljšala sigurnost i protočnost prometa te apelira na vozače dostave da poštuju propise i ne ugrožavaju druge sudionike. Autonet

Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index

Zelena akcija upozorava da Hrvatska i dalje ulaže milijune eura u zračni prijevoz, dok javni prijevoz i biciklistička infrastruktura stagniraju. Broj automobila stalno raste, a službene politike guraju električna vozila umjesto stvarne tranzicije prema održivom prometu. Posljedica je „prometno siromaštvo“ koje pogađa građane bez auta. Udruga traži više ulaganja u željeznicu, sigurnije biciklističke trake, pješačke zone te ograničavanje brzine u kvartovima. Javnom prijevozu, naglašavaju, treba vratiti status prava, a ne robe. H-alter

Na križanju Ulice Grada Mainza i Slovenske ulice postavljeno je novo “pametno” raskrižje s naprednim sustavom semafora koji u stvarnom vremenu prilagođava prometne tokove. Sustav uključuje videonadzor, klasifikaciju vozila i detekciju biciklista kojima se automatski pali zeleno svjetlo. Dok Grad tvrdi da rješenje povećava sigurnost i protočnost, građani su podijeljeni – neki hvale inovaciju, a drugi kritiziraju zbunjujuće prometno rješenje, osobito za bicikliste. Za potpuno ocjenjivanje učinkovitosti trebat će vremena i ponešto prilagodbe svih sudionika u prometu. Autonet

Ministarstvo turizma i HTZ na dan koncerta savjetuju korištenje alternativnih pravaca i javnog prijevoza, no upozoravaju da će i ZET biti djelomično opterećen. Most Slobode i Mladosti vjerojatno će biti zatvoreni za aute, ali ostaju prohodni za pješake. Preporučuje se izbjegavanje dolaska automobilima, planiranje rute unaprijed i redovito praćenje HAK-ovih stranica. Dolazak na koncert? Računajte na sat hoda i znoj. tportal

Stara zagorska magistrala bila je na zlu glasu i prije nego što je 90-ih paralelno uz nju bila izgrađena autocesta A2 koja je bitno rasteretila promet. Ipak, situacija se zadnjih godina opet pogoršala. Ljudima je postalo skupo plaćati autocestu, pogotovo kamionima. A vrijeme gužvi neke ne spriječava da pretječu i kolone od deset vozila. Na Indexu su se provozali tom cestom i zaključili da se većina drži pravila i ograničenja, uz povremene motoriste kao glavne presretače. Ipak, zbog naglih i nervoznih vozača koje su uočili u nekoliko navrata stekli su sličan dojam o kojem pričaju i Zagorci. Rješenje vide u smanjenju cestarina, na koju bi s trenutnim cijenama godišnje neki potrošili i više od 650 eura, dok na Staroj zagorskoj žele više kamera i ograničenja brzine na 90 km/h. Tu je i preusmjeravanje teretnjaka na autocestu. Index, Facebook

Državna cesta D-1 je kvalitetna i zadovoljava sve sigurnosne standarde, ali je prometno preopterećena, posebice tranzicijskim prometom, a vozači često krše propise, posebice u pretjecanju. Problem je što se ta cesta nalazi u neuređenom prometnom sustavu, a loše stanje sigurnosti posljedica je dvaju negativnih utjecaja, a to je preopterećenost i to što se koristi za gospodarski promet. Na takvim bi državnim cestama trebalo zabraniti promet vozila ukupne mase veće od 7,5 tona, a druga mjera bi trebala biti neka vrsta olakšice za one koji putuju autom na posao, kako bi ih potaknuli na vožnju autocestom. Treće je pojačan policijski nadzor. Željko Marušić za Nacional.