Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković otkrili su ključni mehanizam kojim stanica ispravlja opasne pogreške tijekom diobe. Kada kromosom završi u “slijepom kutu” diobenog vretena, stanica reorganizira i izdužuje cijeli aparat kako bi mu otvorila put prema pravilnoj raspodjeli. Ovo je važno jer nudi novo objašnjenje genetske stabilnosti i otkriva zašto su tumorske stanice, kod kojih je ovaj proces sporiji i manje učinkovit, sklonije kobnim mutacijama. Otkriće objavljeno u Nature Communications dokazuje da preciznost diobe ovisi o dinamičnoj prilagodbi stanice, a ne samo o početnoj sreći. HRT

Nova istraživanja objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science Advances pokazuju da se neaktivni kromosom aktivira u starosti. To je vrlo značajna nova spoznaja. To znači da se aktiviraju određeni novi geni koji potom upravljaju proizvodnjom proteina koji različitim procesima vrlo povoljno utječu na kognitivne sposobnosti. Do aktivacije dolazi u hipokampusu, moždanom centru bitnom za učenje i pamćenje. Naravno, barem kod ženki miševa na kojima su eksperimenti i rađeni. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je aktivacija neaktivnog X kromosoma ključna za mentalno zdravlje i sposobnosti tretiranih miševa.

To bi, ako se isti fenomen potvrd i kod ljudi, moglo objasniti zašto žene žive dulje i sporije stare. Također, poznavanjem novih, aktivnih gena i proteina čiji nastanak potiču, mogle bi se otvoriti nove mogućnosti održavanja zdravlja žena i njihovo liječenje. Jer, nisu sve vijesti dobre. Žene češće podliježu autoimunim bolestima. Ključ je upravo u X kromosomu kako pokazuju istraživanja. Milorad Milun za Novosti

Muški pimpeki i ženske pipice (a i cice, kad poslije narastu) anatomske su izrasline koje su jasno definirane i predodređene našim spolnim kromosomima: tko ima XX kromosome ta(j) je žensko, a ako posjeduje kombinaciju XY onda je muško – to znamo još iz satova biologije, ako ne i prije (a oni upućeniji znali su i ulogu hormona – testosterona kod muških i estrogena kod ženskih). Spolna obilježja se kod oplođene jajne stanice u maternici razvijaju tek nakon šest tjedana. Valja istaknuti kako se i mozak razvija na spolno specifičan način, a kromosomi, geni i hormoni mogu se ponašati i neočekivano – zbog čega možemo sresti fizički nedvosmislene žene koje međutim imaju XY (mušku) kombinaciju kromosoma ili pak tjelesno besprijekorne muškarce koji su u genetskom smislu XX žene. Igor Berecki za Bug se dotaknuo odnosa između roda i spola iz kuta znanstvenika.

Skupina hrvatskih znanstvenika pod vodstvom prof. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u časopisu Nature Communications objavila je kako nastaju diobena vretena, stanične strukture koje su ključne za pravilnu raspodjelu kromosoma kod diobe stanice. Ova studija je važna jer su pogreške pri podjeli kromosoma od presudne važnosti za razvoj embrija, ali i nastanak različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije. Diobeno vreteno je fascinantni mikrostroj sastavljen od proteinskih cjevčica mikrotubula koje povlače kromosome u stanice kćeri. “Ovaj rad predlaže intrigantnu hipotezu da stanica koristi snopove mikrotubula kao staze za molekule koje ‘hodaju‘ prema kromosomima da bi tamo ispravile pogrešne veze između kromosoma i mikrotubula. Ako se takve pogrešne veze ne isprave, jedna stanica kći može dobiti previše kromosoma, a druga premalo, što se često događa u tumorskim stanicama i povezano je s nastajanjem metastaza.”, kaže prof. Tolić. Jutarnji

Y kromosom nestaje, a s njim i muškarci – no reprodukcija neće nestati

Od ljudi pa sve do prerijskih pasa, ženke sisavaca često nadžive svoje muška partnere, dok za ptice uglavnom vrijedi obrnuto. Zašto? Posjedovanje dvije kopije istoga kromosoma koji određuje spol povezano je s duljim životnim vijekom pri čemu ta druga kopija kromosoma ima zaštitni efekt. Znanstvenici iznose točan podatak da jedinke koje imaju dva ista gonosoma u prosjeku žive 17,6 posto dulje od onih koji imaju dva različita ili samo jedan gonosom.