Dok Elon Musk paradira s Neuralinkom, projekt Starfish Neuroscience u tišini razvija manje invazivan BCI koji bežično komunicira s mozgom, bez baterije i s preciznim stimuliranjem moždanih regija. Sustav koristi napredne algoritme i TMS za liječenje stanja poput Parkinsona i depresije. U igru ulazi i Valveov Gabe Newell, koji tehnologiju vidi kao budućnost gaminga – gdje ne klikneš “Play”, već samo pomisliš. Prvi testovi na ljudima planirani su do kraja 2025., a entuzijasti već trljaju sinapse. Još da Half-Life 3 koristi tu tehnologiju – i svi bi ugradili čip. Igor Berecki za Bug

Prema mišljenju tehnoloških lidera poput Muska, Zuckerberga i Altmana, budućnost leži u uređajima koji će omogućavati izravniju interakciju s tehnologijom, poput moždanih implantata, elektroničkih tetovaža i naočala za proširenu stvarnost. Musk predvodi razvoj moždanih implantata koji bi korisnicima trebali omogućiti kontrolu nad uređajima putem misli i tako eliminirati potrebu za fizičkim sučeljima. Tu su i elektročničke tetovaže s nanosenzorima koje mogu prikupljati, slati i primati podatke. S druge strane, Tim Cook, izvršni direktor Applea, skeptičan je prema toj ideji te vjeruje da će pametni telefoni još dugo igrati ključnu ulogu u svakodnevnom životu. Index

Elektrode se već desetljećima ugrađuju u ljudski mozak kao lijek za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje kretanja; više od 160.000 pacijenata dosad je primilo “duboku moždanu stimulaciju” koja smiruje nepravilnu električnu aktivnost, odgovornu za neke simptome bolesti. No novi val neuralnih implantata daleko je sofisticiraniji i omogućava dvosmjernu komunikaciju između mozga i uređaja uz pomoć dva implantata u mozgu i kralježnici koji bežično komuniciraju putem “digitalnog mosta”. Bug donosi niz pozitivnih primjera kod mnogih oboljelih, ali i etičkih dvojbi oko nove tehnologije kojom se ulazi u mozak kao nikad dosad.

Istraživači Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) razvili su moždane implantate koji mogu dešifrirati unutarnji govor, riječi koje ljudi misle bez vokaliziranja ili čak pomicanja usana. Iako je još uvijek u početnim fazama, ova tehnologija, opisana u časopisu Nature Human Behaviour mogla bi revolucionarizirati komunikaciju osoba s teškom paralizom i onih koji su iz nekog razloga izgubili sposobnost govora. Ova vrhunska tehnologija sučelja mozak-stroj (BMI), predstavljena prije dvije godine i sad uspješno ponovljena na drugom pacijentu, snima signale iz pojedinačnih neurona u mozgu u stvarnom vremenu. No, za razliku od prijašnjih BMI-a koji su se oslanjali na djelomično vokalizirani ili oponašani govor, ovaj sustav sad dekodira isključivo unutarnji govor. Bug

Govorna proteza koju je razvio zajednički tim neuroznanstvenika, neurokirurga i inženjera sa Sveučilišta Duke može prevesti moždane signale osobe u ono što ona pokušava reći. Nova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communications, mogla bi jednog dana pomoći ljudima koji ne mogu govoriti zbog neuroloških poremećaja da povrate sposobnost komunikacije putem sučelja mozak-računalo. Izradili su ultratanke i fleksibilne moždane senzore visoke gustoće. Upakirali su impresivnih 256 mikroskopskih moždanih senzora na komad fleksibilne plastike medicinske kvalitete veličine poštanske marke. U prvim testovima dekoder je bio točan u 40% slučajeva. To se može činiti kao skroman rezultat, ali je prilično impresivan s obzirom na to da su za slične rezultati potrebni sati ili čak dani podataka. Bug

Sve više startupa širom svijeta intenzivno radi na razvoju i implementaciji sučelja mozak-računalo (BCI) i sustava za olakšavanje izravne komunikacije između ljudskog mozga i vanjskih računala. Brojni istraživači proučavaju korištenje BCI-a za vraćanje izgubljenih osjetila i kontrolu protetskih udova. I mada su ove tehnologije još uvijek u povojima, postoje dovoljno dugo da se otprilike može reći da će, pa čak i kako će takvi neuronski implantati djelovati na naš um. Pokazalo se kako ljudi koji koriste BCI mogu osjetiti duboki osjećaj ovisnosti o uređajima ili promjenu doživljaja samih sebe. Stoga bi, kažu stručnjaci, trebalo razjasniti medicinske i etičke zamke prije nego što ljudi stanu u red da im se pametni uređaj ugradi u mozak. Neki ih znanstvenici uspoređuju s lobotomijama. Bug

Istraživači su dva kvadratna niza elektroda širine 3,2 milimetra umetnuli u dio mozga koji kontrolira kretanje. Nakon gotovo tri mjeseca neuspješnih pokušaja postignut je prvi neurofeedback. Držeći ton visokim ili niskim, muškarac je mogao naznačiti “da” i “ne” skupinama slova, a zatim pojedinačnim slovima. Nakon otprilike tri tjedna rada sa sustavom proizveo je razumljivu rečenicu: zahtjev da ga skrbnici premjeste. Zatim je u godini dana složio desetke rečenica mukotrpnom brzinom od otprilike jednog znaka u minuti: Gulaš i juha od graška; Želio bih glasno slušati album grupe Tool; Volim svog cool sina. Znanstveni rad o ovom projektu objavljen je u časopisu Nature Communications. Ako se pokaže pouzdanim, ovaj sustav bi mogao tisućama ljudi omogućiti da ponovno komuniciraju s obiteljima i skrbnicima. Bug