U Jutarnjem listu je objavljen članak Borisa Podobnika uglednog znanstvenika koji upitao se zašto danas u hrvatskoj politici nema više STEM-ovaca i kako uopće potaknuti mlade da se opredijele za područje STEM-a. Neven Budak koji je radio na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ima svoje mišljenje o tome: Humanističke znanosti, ali i neke društvene, već dugo su izložene nečemu što mirne duše možemo označiti kao teror prirodnih znanosti (u najširem smislu riječi, a u malo manjoj mjeri i tehničkih).
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Povjesničar Neven Budak poručio je da je povijest „učiteljica života“, ali samo za one koji žele učiti. Kao pozitivan primjer naveo je nastanak Europske unije nakon Drugog svjetskog rata, a kao negativan ratove 1990-ih. Smatra da pozdrav „Za dom spremni“ ima isključivo ustaško značenje te da mu nije mjesto u javnom prostoru ni u Saboru. Upozorio je na porast desnog radikalizma, ali drži da je pojam „ustašizacija“ pretjeran. Kritizirao je i koncepciju izložbe o 1100 godina kraljevstva, ističući da je krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju povijesno neutemeljena. HRT
Kaže povjesničar Neven Budak u podcastu za Ideje: Bolonjski proces proveden je kod nas isključivo formalno, bez suštinske reforme. Glavna pogreška bila je brzopletost kojom su stari programi samo ugurani u nove kalupe kako bi se sačuvala radna mjesta profesora, umjesto da se kurikulumi prilagode studentima. To je rezultiralo pretrpanim studijima koje je gotovo nemoguće završiti u roku. Sustav nije uspio stvoriti prepoznatljive prvostupnike na tržištu rada, dok je mobilnost ostala mrtvo slovo na papiru jer matični fakulteti često ne priznaju ispite položene vani. Umjesto modernizacije, dobili smo trom i neefikasan sustav niske prolaznosti.
Odustajanje od devetogodišnje osnovne škole jedan je od velikih propusta ‘Škole za život’, čime Hrvatska ostaje na začelju Europe kao jedna od dvije zemlje s osmogodišnjim osnovnim obrazovanjem, komentira za Novi list Neven Budak. “Priča s kurikulumom povijesti jedna je od tužnih priča našeg obrazovnog sustava i ove reforme”, kaže i kritizira Kolindu Grabar Kitarović zbog nepromišljenih, neutemeljenih i smiješnih izjava.
Vlada je razriješila staro povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i imenovala novo, političko, kako bi u Ekspertnu radnu skupinu za provedbu kurikularne reforme odabrali ljude po mjeri onih koji reformu žele zaustaviti, a drugi je razlog valjda taj da se pokaže neka inicijativa u području obrazovanja i da se time skrene pažnja sa slučaja ministra Barišića, komentira predsjednik prethodnog povjerenstva Neven Budak u intervjuu za 24sata. Za kurikularnu reformu ocijenio je pak: “Ako je početna faza bila 0, mislim da možemo reći kako je sad na -1.”. 24sata
Novi SDP-ov predsjednik Davor Bernardić ponovno će pokrenuti zapostavljene stranačke savjete, svojevrsnu vladu u sjeni, a pod njegovim vodstvom naglasak će biti na obrazovanju, znanosti, zdravstvu, inovacijama, kulturi te lokalnoj upravi i gospodarstvu. Savjet za obrazovanje i Savjet za znanost i inovacije trebali bi voditi Neven Budak, odnosno Gvozden Flego. Savjet za gospodarstvo preuzeo bi profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica, Savjet za kulturu Snježana Banović, kazališna redateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnost, jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za javnu upravu Ivan Koprić trebao bi biti na čelu budućeg Savjeta za lokalnu samoupravu, a predstojnik Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice Danko Velimir Vrdoljak na čelu Savjeta za zdravstvo… T-Portal
“HDZ-ov ministar obrazovanja nije pozvao na suradnju više od 400 učitelja i znanstvenika koji su radili na kurikularnim dokumentima, nije se potrudio zadržati Ekspertnu radnu skupinu, oduzeo je računala na kojima su stručne skupine radile, nije do kraja platio rad tih ljudi i napokon je promijenio brave na zgradi u kojoj su radili. U proračunu za ovu godinu nisu predviđena nikakva sredstva za edukaciju učitelja koji bi radili na eksperimentalnom uvođenju kurikuluma, što potvrđuje najavu iz programa sadašnje Vlade da će se reforma obustaviti. Tu su se pokazali vjerodostojnima. Ako Narodna koalicija dobije izbore, reforma će se nastaviti. Ako ne, ona je bez ikakve sumnje propala”, kaže Neven Budak, voditelj Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Jutarnji
“Predrag Šustar u šest mjeseci nije napravio ništa. Onih nekoliko poteza koje je povukao odreda su bili loši, što je i stav široke javnosti. Što god mislili o Zlatku Hasanbegoviću, ne možete mu predbaciti da mijenja stavove – iste zastupa već dvadeset godina. Kod Šustara je drugačije: ako je prije samo nekoliko godina bio član laburista a sad je odjednom ne samo hadezeovac nego vidimo da svojim postupcima zastupa najradikalnije i najdesnije krilo te stranke, očito je riječ o čovjeku kojemu uvjerenja nisu baš primarna stvar u životu”, kaže Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Novosti
Kurikularna saga: Glunčić – ‘Želimo posao završiti prije jeseni’; Budak – ‘Nadam se da neće napraviti ništa’
Boris Jokić i ostatak ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu napravili su najviše, a ministarstvo obrazovanja najmanje, rekao je prof. dr.sc. Neven Budak, voditelj Strategije razvoja obrazovanja (video, N1 TV). Strategija ima 340 mjera, od čega ih oko 200 nije započeto, 17 je završeno, oko 120 je u provedbi. Od ukupnog broja mjera, 186 ih je u nadležnosti Ministarstva, “a najveći dio još uvijek nisu započeli”, rekao je Budak. Dodaje da ni prošla, kao ni ova vlada, nije imala interesa za Strategiju obrazovanja. T-Portal