EU planira do 2027. potaknuti čak tisuću milijardi eura vrijedne razvojne investicije diljem zemalja u razvoju, od toga 500 milijardi eura u Africi. Tim novcem upravlja Neven Mimica, Hrvat na mjestu europskog povjerenika za razvoj, a služi kao jamstvo za mobiliziranje novca privatnih kompanija, banaka i drugih institucija. To je više od deset puta nego iznos kojim raspolaže fondacija Billa i Melinde Gates (50 milijardi dolara). O tome piše Tomislav Krasnec u Večernjem.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je investicijski plan za zemlje u razvoju, koji bi s planiranih 44 milijardi eura mogao dosegnuti i 88 milijardi ako zemlje članice daju svoj doprinos, a ideja je osigurati bolje životne uvjete u Africi i europskom susjedstvu, te tako doprinijeti rješavanju izbjegličke krize. Od ove velike brojke, zapravo prvo ide 4,1 milijarde eura do 2020., a europski povjerenik iz hrvatske kvote, Neven Mimica kaže da potporu može tražiti bilo koji poslovni subjekt, bez obzira na broj zaposlenih, koji identificira priliku za ulaganje u zemljama u Africi, što uključuje i hrvatske tvrtke. U studenom će u Hrvatskoj poduzetnicima biti organizirano predstavljanje ovog projekta. T-Portal
Najbolje plaćeni Hrvat u institucijama Europske unije nije europski povjerenik i član Komisije Neven Mimica, nego sudac Suda Europske unije Siniša Rodin, koji s procijenjenim bruto primanjima i drugim troškovima od 360.984 eura godišnje zauzima 53. mjesto na listi 200 najbolje plaćenih dužnosnika EU koju su izradili analitičari britanske euroskeptične stranke UKIP. Mimica s procijenjenim godišnjim troškovima od 351.718 eura zauzima 76. mjesto, hrvatska sutkinja Općeg suda EU Vesna Tomljenović 118. mjesto, a hrvatski član Revizorskog suda EU Neven Mates 154. mjesto. Večernji
“Ovo je prava, velika kriza, koja traži angažman država članica Europa mora osmisliti i provesti koherentnu politiku koja će djelovati na dvije razine. Prva razina tog djelovanja je u državama unutar granica EU, a druga, isto tako važna, djelovanje je izvan granica Unije, pogotovo u državama koje su izvorište migracija i ovog posljednjeg izbjegličkog vala. Dugoročno, a to zaista mislim, izbjeglička kriza se ne može rješavati građenjem zidova na granicama”, kaže Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj. Telegram