Jedno od značajnijih otkrića u životu čitatelja je kada prvi put shvati da određenog autora/autoricu najradije čita u prijevodu točno određenog prevoditelja/prevoditeljice. Prvo možemo pomisliti da je riječ o nostalgiji: najbolji prijevod je onaj prvi kojega smo čitali. Kundera je jednom napisao esej u kojemu obrazlaže zbog čega je svaki noviji prijevod Kafke na francuski lošiji od onog prethodnog. Najvjernijim i najtočnijim pokazao se onaj najstariji. Kafka je, naravno, specifičan autor, vjerojatno nije najpametniji pristup na svijetu pokušati omekšati, uljepšati, docifrati, obogatiti njegov prepoznatljiv stil koji je takav kakav jest – gotovo birokratski, ali njime on gradi osjećaj paranoje, tjeskobe koje osjećamo čitajući Proces. Apsurdi svijeta kojega je izgradio u Procesu najbolje će funkcionirati kada ne prčkamo previše po originalu. Nije, međutim, rijetkost da se vežemo i za noviji prijevod, kaže autor na Booksi.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iako se činilo da će umjetna inteligencija brzo zamijeniti književne prevoditelje, hrvatske stručnjakinje ističu da strojni prijevodi još ne mogu parirati ljudskom znanju, intuiciji i kreativnosti. Prevodioci poput Anje Majnarić i Ele Varošanec Krsnik upozoravaju na ograničenja i “halucinacije” AI-ja, dok Sandra Ljubas naglašava važnost informiranog korištenja alata i cjeloživotnog učenja. Hrvatski jezik i dalje je slabo zastupljen u naprednim prevoditeljskim alatima, što dodatno naglašava ulogu živih prevoditelja u očuvanju kvalitete književnog izraza. tportal
Prevoditeljske organizacije još od proljeća upozoravaju na posljedice upotrebe generativne umjetne inteligencije u kreativnim industrijama. Umjetna inteligencija u Hrvatskoj je zasad stvar budućnosti, a zasjenjuje je stagnacija i opadanje cijena prevođenja. Rezultati Ankete o europskoj jezičnoj industriji pokazuju da strah od umjetne inteligencije dolazi ruku pod ruku s takvim trendovima, zbog kojih honorarni, tj. freelance prevodioci ne mogu doseći održive mjesečne prihode. Preko 38 posto ih zarađuje tek 6 700 eura godišnje. Umjetna inteligencije zaista bi mogla predstavljati problem budućem razvitku prevoditeljske struke u Europi, te doprinijeti lošim cjenovnim standardima, zbog čega iz strukovnih organizacija i udruga upozoravaju kako strah i nije neopravdan. H-alter