Reprint memoara Vladka Mačeka i zapisa Slobodana Jovanovića koje je 2025. objavila Akademska knjiga donosi dva suprotstavljena, ali ključna pogleda na političku misao kasne Kraljevine Jugoslavije. Maček u knjizi koju je napisao u egzilu nakon Drugog svjetskog rata zastupa federalizam i liberalni legalizam, njegovo nastojanje da Sporazumom Cvetković-Maček 1939. afirmira hrvatsku političku subjektivnost oslanja se na ideju kompromisa i konstitucionalizma, uz svijest o raznolikosti jugoslavenskog prostora. dok Jovanović brani centralističko integralno jugoslavenstvo. Novo izdanje, uz stručni aparat, omogućuje reinterpretaciju međuratnih sukoba, ističe utjecaj srpskih intelektualnih elita i prikazuje kontinuitete političkih obrazaca vidljive i u kasnijim krizama. Riječ je o vrijednom doprinosu razumijevanju jugoslavenskog 20. stoljeća i njegovih dugih sjena. Glas Slavonije

Stiže hrvatski prijevod memoara Ozzyja Osbournea ‘Posljednje pomazanje’

Navaljni je posljednjih godina bio najpoznatiji ruski politički aktivist i vođa opozicije, a iz memoara se zaključuje da je i sam bio svjestan da je takav status značio da u domovini vjerojatno nikada neće dočekati slobodu. U knjizi nastoji dati iscrpan kontekst svojoj vezi s nacionalističkim idejama ili barem spasiti svoj imidž liberala. Natječući se za mjesto moskovskoga gradonačelnika bez značajnije financijske potpore i stavljen na medijsku crnu listu, Navaljni tvrdi kako je vjerovao da u borbi protiv Putinovih ljudi treba mobilizirati maksimalno mnogo građana. Zato je podržao čak i one s čijim se uvjerenjima nije osobno slagao. Prisjeća se i svog obrazovanja, komentira i svoje poglede na Gorbačova i Jeljcina, kao i status Rusa koji žive izvan Rusije. Navaljnijeve zatvorske bilješke kulminiraju netom pred njegovu smrt, u zapisu iz 20. veljače, kad popisuje “petnaest teza ruskoga građanina koji priželjkuje najbolje za svoju zemlju”. Lupiga

Memoari s podnaslovom „Sjećanja 1954.–2021.“ donose osvrt na njezin život, od djetinjstva i mladosti u DDR-u, preko ujedinjenja Njemačke, političkog uspona u Saveznoj Republici Njemačkoj, pa sve do kraja njezine 16-godišnje kancelarske karijere u kasnu jesen 2021. Merkel se osvrće i na politička aktualna i kontroverzna pitanja: između ostalog, na svoje iskustvo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom (2017.–2021.), dominaciju muškaraca u njemačkoj politici, kontroverzno prihvaćanje izbjeglica… Posebno detaljno govori o svojoj politici prema Rusiji i Ukrajini te viđenju Vladimira Putina. Upravo po tom pitanju mnogi u političkom Berlinu danas su kritični prema njoj. Problematičnijim od njezinih vanjskopolitičkih odluka jedan od recenzenata knjige vidi njezin „nedostatak volje za reformama na unutarnjem planu“. Kao primjere navodi njezinu suzdržanost da pokrene teška pitanja poput modernizacije Bundeswehra ili provedbe prave klimatske tranzicije. DW

Najavljena za izlazak 8. listopada preko Penguin Pressa, knjiga donosi Pacinova prisjećanja na širok raspon svojih životnih iskustava, dotičući se “svih njegovih velikih uloga, njegovih bitnih suradnji i njegovih važnih odnosa,” kazuje izdavač. Napisao sam knjigu da izrazim ono što sam vidio i kroz što sam prošao u životu. Bilo je nevjerojatno osobno i otkrivajuće iskustvo razmišljati o ovom putovanju i onome što mi je gluma omogućila i svjetovima koje je otvorila… Cijeli moj život bio je nevjerojatan i dosad sam bio prilično sretan tip. Ravno do dna

Rijetko koji političar može se pohvaliti s toliko čelnih funkcija koje je Mesić zauzimao u najturbulentnijim razdobljima novije hrvatske povijesti. Samim time, svojim zapisima kvalificira se za zanimljivo memoarsko štivo. Tportal donosi neke od zanimljivijih dijelova: od uhićenja zbog “širenja nerijateljske propagande”, susretima s Manolićem koji mu je pomogao još kao dječaku, Titom koji je grmio na njega zbog otvaranja privatne tvornice… Zanimljiv je podatak da je on pomagao mladom Tomislavu Horvatinčiću, kojeg su izbacili iz policije zbog nacionalističkih ekscesa, da se zaposli kao vozač u kamenolomu. Tu su i manje poznati detalji u Tuđmanu, koji je prije prelaska u partizane radio u Ministarstvu obrane NDH,  ali i da je za boravka u zatvoru pomišljao na samoubojstvo.