Od ponuda za rad u inozemstvu najviše oglasa ima za Njemačku gdje se traže bravari, električari, zavarivači, konobari, kuhari, sobari, vozači kamiona. Primjetno je da je kod radnika s višom školskom spremom oglas za posao uglavnom u jednini, a za poslove sa srednjom školskom spremom u množini – inženjer građevinarstva, medicinska sestra ili liječnik, ali soboslikari, ličioci, radnici u barovima… Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
24 sata doznaje kako je sada, usred epidemije koronavirusa i karantene, Hrvatima koji su otišli trbuhom za kruhom u Irsku, Njemačku, Norvešku, Italiju, Španjolsku… Većina je optimistična, nadaju se da će se snaći jer imaju ušteđevinu, neki će dobiti naknadu zato što ne mogu raditi, nekima je smanjena satnica pa brinu kako će plaćati stan…
Prosječni radnik u inozemstvu zaradi dodatnih 21.000 dolara godišnje kad se odseli i zaposli van svoje države, prema novom istraživanju HSBC-a.
U njihovom je istraživanju sudjelovalo 22.318 radnika u inozemstvu, od čega je njih 45% zarađivalo više radeći isti posao kao kod kuće, dok je njih 28% dobilo promaknuće.
Austrijske vlasti do ljeta ove godine trebaju donijeti odluku hoće li ukinuti ograničenje za nesmetan dolazak hrvatskih radnika na rad u tu zemlju. Razlog je veliki broj Hrvata na burzi, njihova stopa nezaposlenosti je 14,6% dok je ukupna stopa nezaposlenosti u zemlji 8,5%. Naknada za nezaposlene u Austriji je oko 800 eura. Slobodna
Nova europska Direktiva o upućivanju radnika iz jedne zemlje EU-a u drugu donosi se pod načelom “Ista cijena za isti rad”. No reakcije su na te vijesti podijeljene – dok sindikati slave, poslodavci s (jugo)istoka Europe vide u tome opasnost za svoje poslovanje na tržištu EU-a. Radi se o zaštitnoj regulaciji radnih prava ljudi koje njihovo poduzeće šalje na određeni privremeni posao u inozemstvu (tzv. izaslani ili detaširani radnici), primjerice hrvatske građevinske tvrtke na projektima u Njemačkoj, čiji broj raste najbrže u EU. Bilten razjašnjava o čemu se radi.
Austrija traži 30 tisuća sezonaca, uz osiguranu hranu i smještaj nude i plaće do 2000 eura
U Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće ljudi iz ostalih članica EU-a, a njih 77 posto dolazi iz istočnoeuropskih članica. Iz Poljske je u 2016. u Njemačku došlo raditi 42 tisuće ljudi i sada ih je sveukupno više od 700 tisuća. Oko pola milijuna Rumunja također živi i radi u Njemačkoj, a prema podacima BAMF-a Hrvata je 331 tisuća, s time da ih je u 2016. došlo 34 tisuće. Index
Gotovo je s traženjem posla u Australiji? Postrožuju se kriteriji: ‘Ukidamo vizu 457 koju koristi 95.000 stranih radnika’
Hrvatica u Belgiji: Kao prodavačica na pola radnog vremena zarađujem kao liječnik u Hrvatskoj
Neki od hrvatskih iseljenika na društvenim mrežama, i to pod imenom i prezimenom, javno objavljuju da žive i rade u Irskoj, ali istovremeno primaju naknadu za nezaposlenost od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iako je to ilegalno, mnogi to rade s obzirom na to da HZZ nema kako doznati da su se njihovi korisnici u međuvremenu zaposlili u inozemstvu. Jutarnji
eVaraždin donosi priče dvije Varaždinke koje su otišle raditi u inozemstvo, jedna u Dubai, druga u Irsku. Ivana je u Irskoj posao našla u dva tjedna, plaća je minimalna ali kaže da može normalno živjeti i da se u Hrvatsku ne vraća tako skoro. Dijana u Dubaiju radi u struci i zadovoljna je ali se misli vratiti. Mladima poručuje: “Nemojte se zakopati u jedno mjesto razglabajući i negodujući o političkim i gospodarskim prilikama, putujte, obrazujte se, nemojte čekati”.