U zagrebačkoj četvrti Črnomerec se posljednjih godina događa promjena koju je teško ne primijetiti. Stare prizemnice, kuće s vrtovima karakterističnima za zapad glavnog grada nestaju, a na njihovim mjestima niču višestambene zgrade. Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niže objekte, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Stanovnici imaju dojam da se odluke donose izvan njihove kontrole i bez ozbiljnog promišljanja o tome kako će nova gradnja utjecati na vizuru i život u kvartu, na kapacitete vrtića i škola ili na infrastrukturu koja je već sada opterećena. Rezultat: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Črnomerec postaje simbol šireg problema: grada koji se razvija prema logici investitora, zaključuje arhitekt Borislav Doklestić u razgovoru za H-Alter.

Grad Zagreb završio je javnu nabavu za idejni projekt i lokacijsku dozvolu produžene Ulice Črnomerec, zelenog koridora dugog oko 3,5 kilometra koji će povezati tri gradske četvrti i budući pješačko-biciklistički most preko Save. Projekt uključuje pješačke i biciklističke staze, novu tramvajsku prugu između Ozaljske i Horvaćanske, javnu rasvjetu, odvodnju i rekreacijske sadržaje. Vrijednost ugovora iznosi 90 tisuća eura s PDV-om, a rok za izradu dokumentacije je četiri mjeseca. Koridor će se nadovezati na petu i šestu fazu Greenwaya, čiji su rokovi već probijeni. Jutarnji

U raspravama o sudbini zgrada poput nebodera Vjesnik ponovno se potvrđuje misao Ive Maroevića da je Zagreb slojeviti grad-monument, čija vrijednost ne leži samo u fasadama nego u kontinuitetu života, prostora i identiteta. Baština je skup prostornih, povijesnih, duhovnih i spomeničkih vrijednosti koje treba tumačiti, a ne zamrzavati. Maroević zagovara odgovornu prenamjenu i suvremene intervencije koje poštuju “stari duh” zgrada, jer samo tako naslijeđe ostaje aktivan resurs, a ne mrtva kulisa grada. Zgradonačelnik

Projekt “The Common Green” pobijedio je na natječaju Europan 18, predviđajući naselje Klara Nova s 139 stanova za 300–400 ljudi u Novom Zagrebu. Zgrade u parovima povezuju podzemne garaže, a prizemni stanovi imaju vrt, dok gornji uživaju na balkonima. Naselje integrira parkove, igrališta, sportske terene i zelene koridore. Modularna drvena gradnja omogućuje brzu izgradnju i ekološki prihvatljiv prostor, namijenjen različitim dobnim i socioekonomskim skupinama, uključujući co-living opcije. Večernji list, Poslovni

Grad Zagreb pokreće javnu nabavu za interdisciplinarnu analizu sustava mjesne samouprave, vrijednu 100 tisuća eura, kako bi dobio smjernice za moguću reformu. Analiza će procijeniti dvorazinsku strukturu, ovlasti, financiranje i stvarnu participaciju građana. Iako su stranke Možemo! i ranije Zagreb je naš! godinama kritizirale centralizaciju i obećavale jačanje lokalnih ovlasti, u prvom mandatu nisu proveli ključne promjene statuta. Najavljena analiza sugerira da vlast još nema jasan stav treba li zadržati i mjesne odbore i gradske četvrti – ili pronaći „stručno“ pokriće za već donesenu odluku. H-alter

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zagrebačke kavane postale su središta književnika, novinara i intelektualaca, uređene prema strogim propisima – od visokih stropova do bilijara. U njima se pisalo, uređivalo zbornike, raspravljalo o politici i promatralo svakodnevicu grada. Kavanari su morali ispuniti stroge uvjete, a kavane su nudile novine, mir i profinjenu atmosferu nadahnutu Bečom i Parizom. Usporedno su postojale skromnije krčme, s manjim prostorom i ranijim zatvaranjem. Izložba u Muzeju grada Zagreba otkriva kako su ti prostori oblikovali gradski život. tportal

U Soblincu, na istoku Zagreba, predstavljena je ideja o novom rekreacijskom parku uz Soblinečka jezera, koja čine četiri umjetna bajera. Gradonačelnik Tomašević najavio je izradu Studije i Urbanističkog plana uređenja, dok su učenici OŠ Ivana Granđe osmislili imena jezera: Žabac, Barić, Prigorsko jezero i Bajerovac. Manifestaciji je prisustvovalo više od 500 Sesvećana, uz glazbene nastupe, domaće vino i kestene. Udruga Zelene i Plave Sesvete poziva na zaštitu i očuvanje jezera te aktivno uključivanje građana u planiranje sadržaja, čime bi Soblinec postao pravi gradski dragulj. Jutarnji

Trg Petra Krešimira IV, najvažniji zagrebački modernistički park, izgubio je važan element – plitki bazen u sklopu dječjeg igrališta, zatrpan zbog neodržavanja. Taj je bazen, dio izvornog autorskog rješenja i zaštićenog kulturnog dobra, imao prostornu, estetsku i pedagošku vrijednost. Platforma 1POSTOZAGRAD već godinama zagovara njegovu obnovu, a prijedlog je sada uvršten u Participativni budžet za 2026. Oživljavanje bazena ne bi zahtijevalo gradnju, već jednostavno otkopavanje, čime bi park povratio izgubljenu slojevitost, sklad i duh zagrebačke modernističke baštine. Saša Šimpraga u serijalu zagrebačkih urbanih punktova za H-alter

žProstor između Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj ostao je urbanistički nedovršen i oblikovno neusklađen, osobito nakon uklanjanja pješačkog nathodnika prema Trnju. Spomenik žrtvama Holokausta nije uspio prostoru dati identitet trga. Autor predlaže preobrazbu tog prostora u park na prvom peronu — jedinstvenu kombinaciju kolodvora i zelenila. Obnova kolodvora planirana za 2030. te moguća zabrana prometa ispred zgrade otvaraju priliku da to zapušteno područje napokon postane ugodno, zeleno i funkcionalno gradsko mjesto. Saša Šimpraga za H-alter

U Zagrebu ima samo jedan tunel koji se koristi u prometu, iznad njega su ostaci Susedgrada