Nekoliko je protokolarnih događaja vezano uz ovaj posjet dobilo mitsko značenje. Najčešće je to zbog završnih riječi Nixonove zdravice u Dvorima, kako su se tada nazivali Banski dvori. Službeni domaćin skupa i putovanja bio je Jakov Blažević, predsjednik Sabora, ali je na Titovo traženje, pisala je Savka Dabčević Kučar, i partijski vrh Republike uvršten u protokol. Tamo je Nixon govor na engleskom završio riječima kako će “Jugoslavija uvijek živjeti” i kako će “Hrvatska uvijek živjeti”. A onda je na hrvatskom i prisnažio: “Živjela Jugoslavija. Živjela” – to pak nije mogao izgovoriti, pa je rekao “Croatia”, na engleskom. Kako to prigodno biva, jugoslavenski su dijelovi u Zagrebu posve zaboravljeni, Croatia je brzo prevedena u Hrvatska, pa je u ušima ostao zamišljeni uzvik Nixona, od toga trenutka kroatofila, “Živjela Hrvatska”. Jutarnji list
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Ni s jednom društvenom grupacijom obračun nije bio tako žestok i protkan logikom da ideološkog neprijatelja treba potpuno onemogućiti kao s novinarima. Na crnoj listi bit će 170 novinara i publicista. Nitko od progonjenih proljećara nije prihvatio suradnju s režimom represije niti je tražio milost od njega. Hrvatsko proljeće pokazalo je da se sloboda medija ne stječe olako. Činjenica je da su tisak, radio i televizija u Hrvatskoj u vrijeme prije i za Hrvatskog proljeća postali snažne poluge obnove nacionalnih osjećaja. Svojom su aktivnošću svakako dali ozbiljan pečat i na taj način širili u narodu nacionalnu svijest. Čuvali su od zaborava hrvatski jezik i kulturu te britkim i jasnim stavovima ukazivali na neravnopravan položaj Hrvatske. Tijekom Hrvatskog proljeća upravo su se mediji često našli na prvoj crti kada je bilo u pitanju propagiranje reformskih trendova ili na udaru kada su u pitanju bile posljedice osude proljećara u Karađorđevu. Ante Gavranović za Epohu.
Ove godine obilježava se pedeseta godišnjica Hrvatskog proljeća, pa Vladimir Gligorov analizira promjene koje su se dogodile: U Hrvatskom proleću nije sve bilo o “našim novcima”, ali svakako je to bio osnovni privredni zahtev. Mislilo se, doduše, na nemačku marku, a pre svega na doprinose saveznom budžetu i na transfere nerazvijenim regijama. A i na zapostavljenost nerazvijenih regija u samoj Hrvatskoj. Stvari se nisu mnogo promenile, osim što se sada računa s transferima iz budžeta Evropske unije. Novi magazin…
Jutarnji donosi rekonstrukciju događaja zbog kojih je nedavno izbila žustra polemika između predsjednika Milanovića i Žarka Puhovskog. U novom obraćanju o svom svjedočenju protiv “proljećara” Puhovski izjavljuje: “Dva su problema Milanovićeve konstrukcije protiv mene. Prvo, ako je to bio montirani proces, onda je svejedno tko što svjedoči, jer je ishod već određen. Drugo, ne da nisam imao vezu s Vladimirom Bakarićem, nego je on, kad je pročitao moje svjedočenje, zvao sud i zahtijevao da suđenje bude tajno.” Jutarnji list
Ivana Brkić Tomljenović odlično je odradila zahtjevan intervju sa Zoranom Milanovićem, Boži Petrovu lokalna razina više nije dovoljna za zadovoljavanje naraslih ambicija, iako se sa svojim dosezima može sučeljavati samo sa Stipom Gabrićem Jambom; dokumentarna serija Hrvatsko proljeće pak je obrazac trezvenog, poštenog, hladnokrvnog sine ira et studio pristupa povijesti, koji nije motiviran dnevnopolitički, već znanstvenoistraživački, piše Boris Rašeta u novome pregledu TV-tjedna.