Prema podacima AZR-a, u Njemačkoj trenutačno živi 414.555 osoba porijeklom iz Hrvatske, čime se Hrvati nalaze na devetom mjestu među stranim državljanima. Više od Hrvata je Bugara (422.787), Afganistanaca (448.744), Talijana (630.247), Poljaka (842.789), Rumunja (907.185), Sirijaca (940.401), Ukrajinaca (1.402.245) i Turaka (1.522.681). Broj stranaca samo je dio šire slike. Prema mikrocenzusu za 2024. godinu, 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu, što je više od 30 posto ukupne populacije. U tu skupinu ulaze i djeca stranaca rođena u Njemačkoj, naturalizirani građani te tzv. kasni iseljenici iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. S time da oko 230 tisuća ljudi mora napustiti Njemačku. tportal

Njemačka točnost, nekad simbol nacionalnog identiteta, vidljivo slabi. Deutsche Bahn, koji je prije 25 godina imao 90 posto točnih vlakova, danas kao cilj postavlja tek 60 posto, a do 2029. godine 70 posto. Anketa JuGov pokazuje da samo 78 posto građana još smatra točnost „tipično njemačkom“ osobinom, dok birokracija drži čvrsto vodstvo. Iako se više od 90 posto Nijemaca smatra točnima, većina vjeruje da je društvo danas netočnije nego prije. Drugima se kasni, sebi – rijetko. DW

Ovog vikenda je „livada“, kako se naziva mjesto održavanja, bila prepuna, pa je na kratko morala biti zatvorena za ulazak novih. Prema riječima glasnogovornice grada, oko 17 sati na prostoru Theresienwiese, kako se zove mjesto na kojem se održava Oktoberfest, nalazilo se oko 300.000 posjetitelja. Na pojedinim mjestima nije se moglo ni naprijed ni natrag. Zato je prostor oko pola sata bio potpuno zatvoren za nove posjetitelje, a vlakovi podzemne željeznice iz centra nisu se ni zaustavljali na stanici za Oktoberfest. Potrošnja piva također je bila nešto manja nego prošle godine. I nije čudo: cijena krigle od litre ove godine je između 14,50 i 15,80 eura. DW Jutros je došlo i do eksplozija u Münchenu, policija istražuje moguću povezanost i s Oktoberfestom koji je zasad i zbog toga zatvoren (Večernji)…

Putopisni bloger Kurt Caz opisuje frankfurtski Bahnhofsviertel kao „novu Njemačku“ punu kriminala, droge i imigranata, što mu donosi milijune pregleda. Ipak, stručnjaci naglašavaju da Njemačka dugoročno bilježi pad kriminala, a s 0,91 ubojstvom na 100.000 stanovnika spada među najsigurnije zemlje svijeta. Više nasilja koncentrirano je u gradovima, a rizični faktori su nezaposlenost i trauma, ne samo podrijetlo. Migranti nisu općenito skloniji kriminalu od domaćih, dok većinu seksualnog nasilja čine bliske osobe, a ne stranci. Unatoč senzacionalizmu, Njemačka ostaje sigurna i stabilna zemlja. DW

Bild piše da je od početka rata u Njemačku do 14. lipnja 2025. stiglo točno 304.144 ukrajinskih muškaraca u dobi za vojnu službu. Gotovo polovica njih (49,54%) prima građanski dohodak. Ako gotovo 151.000 Ukrajinaca između 18 i 63 godine kod nas prima socijalnu pomoć, onda nešto nije u redu. Ta skupina nema pravo na tu socijalnu naknadu – moraju ili raditi u Njemačkoj ili služiti vojsku u Ukrajini – kaže vanjskopolitički stručnjak Mayer. Dodaje se da je prosječno pravo na mjesečnu isplatu po radno sposobnoj osobi u ožujku iznosilo je 882 eura. Prema BA, to čini godišnju svotu od 1,328 milijardi eura. Ta brojka uključuje sve pasivne naknade.. Poslovni

Skoro 24 antisemitska incidenta dnevno dokumentirali su uredi za prijavu antisemitizma tijekom prošle godine. Glavni razlog za porast: rat u Pojasu Gaze. Broj antisemitskih incidenata usmjerenih direktno protiv židovskih ili izraelskih pojedinaca porastao je na 1.309. Na primjer, u prosincu je u Saskoj jedna žena čitala poruke na hebrejskom na svom mobitelu, nakon čega ju je grupa ljudi vrijeđala i prijetila joj uzvikujući fašističke parole. Za pogođene osobe ovakvi događaji su posebno zastrašujući. Godišnji izvještaj dokumentira i rekordan porast od skoro 2.000 antisemitskih izjava na internetu – skoro svaki četvrti prijavljeni incident desio se online: putem e-mailova, poruka preko aplikacija ili komentara na društvenim mrežama. DW

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

Friedrich Merz postao je kancelar Njemačke tek u drugom krugu glasanja, bez velikog entuzijazma javnosti ni parlamenta. Većina građana ga ne smatra dobrim izborom, a nezadovoljstvo se širi i zbog prekršenih obećanja. Unatoč promjeni vlade, podrška strankama ostaje stabilna, dok AfD, sada službeno označen kao ekstremistički, izaziva rasprave o mogućoj zabrani. Zabrinutost raste i zbog stavova te stranke o imigraciji i odnosu prema nacističkoj prošlosti. DW

Nova njemačka vlada pod vodstvom CDU-ova kancelara Friedricha Merza i uz SPD-ova vicekancelara Klingbeila najavljuje zaokret – jačanje gospodarstva, kontrolu migracije i borbu protiv AfD-a. CSU-ov Dobrindt najavljuje strože granične kontrole, dok SPD koči rezove u socijalnoj politici. U fokusu su i investicije kroz 500 milijardi eura vrijedan fond, no Njemačka još nema proračun. S obzirom na starenje stanovništva i recesiju, financijski izazovi su ogromni. Vanjskopolitički, Merz želi ojačati ulogu Njemačke u Europi, a prvi posjet vodi ga Macronu u Pariz. DW