Nakon što je fizičar John Martinis potvrdio da mu je otac iz Komiže, otvorila se rasprava o tome koliko Hrvatska zapravo ima Nobelovaca. Iako službena statistika ne bilježi nijednog, jer su Ružička i Prelog nagrade dobili pod švicarskom zastavom, a Andrić pod jugoslavenskom, etnički kriterij širi popis na pet imena: Ružička, Prelog, Andrić, Modrich i Martinis. No taj “labavi” pristup pokazuje da broj Nobelovaca zapravo ovisi o tome što želimo vidjeti – znanstvenu činjenicu ili domoljubni odraz u zrcalu. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Susumu Kitagawa, Richard Robson i Omar Yaghi osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju 2025. za razvoj metal-organskih okvira (MOF-ova) — materijala s ogromnim unutarnjim šupljinama koje mogu pohranjivati plinove, hvatati CO₂ ili skupljati vodu iz zraka. Njihov izum otvara put „zelenijoj“ kemiji i tehnologijama za borbu protiv klimatskih promjena, a mala količina MOF-a može pohraniti goleme količine tvari — poput Hermionine torbice, samo bez magije. HRT

Nobelovu nagradu za medicinu 2025. dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za otkriće kako imunološki sustav zna stati na loptu. Identificirali su regulatorne T stanice koje sprječavaju da tijelo napadne samo sebe. Njihov rad razjasnio je mehanizme imunološke tolerancije i otvorio put razvoju terapija za autoimune bolesti, rak i transplantacije. Sakaguchi je 1995. otkrio novu klasu stanica, a Brunkow i Ramsdell 2001. pronašli gen Foxp3 koji njima upravlja. tportal

Predmet interesa Ambrosa i Ruvkuna bilo je pitanje kako se unutar istog organizma stanice – korištenjem identičnog genskog „kompleta“ u svojim kromosomima – uspijevaju razvijati na različite načine i u različitim smjerovima. Tijekom svojeg istraživačkog rada otkrili su mikroRNK, novu klasu vrlo malenih RNK ​​molekula za koje se uspostavilo da igraju ključnu ulogu u regulaciji (aktivaciji ili deaktivaciji) gena. Time je otkriven potpuno novi princip kontrole gena koji se pokazao esencijalnim za sve višestanične organizme, uključujući i ljude. Daljnja su istraživanja otkrila da ljudski genom kodira više od tisuću različitih vrsta mikroRNK, koje su se pokazale temeljno važnima za razvoj i funkcioniranje različitih stanica i tkiva našeg organizma. Bug

Društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje, zaključuje švedska akademija, citirajući u obrazloženju nagrade istraživanje trojice profesora američkih sveučilišta, koji su Nobelovu nagradu dobili za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, naglašavaju Acemoglu, Johnson i Robinson, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. Činjenica da građani ne vjeruju njihovim obećanjima možda nudi objašnjenje za demokratizaciju, u pojedinim slučajevima, dodaju. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. HRT

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

Ona je prva Južnokorejka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Jedini Južnokorejac koji je dosad dobio Nobelovu nagradu bivši je predsjednik Kim Dae-Jung koji je 2000. nagrađen za “rad na miru i pomirenju sa Sjevernom Korejom”. Autorica, rođena 27. studenoga 1970. u Gwangjuu, ima “jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a zbog svog poetskog i eksperimentalnog stila smatra se inovativnom u području suvremene proze”, rekao je novinarima predsjednik odbora za dodjelu Anders Olsson. Najpoznatiji joj je roman Vegetarijanka, a na hrvatski joj je preveden i roman Ljudska djela. Index

Nobelove nagrade, koje se dodjeljuju od 1901., donose brojne zanimljivosti. Najmlađa dobitnica je Malala Yousafzai (2014), koja je sa 17 godina osvojila nagradu za mir, dok je najstariji bio John B. Goodenough s 97 godina (2019). Marie Curie jedina je žena nagrađena dvaput. Iako nagrade ne mogu biti posthumno dodijeljene, dva laureata primila su ih posmrtno. Nagrade, iako se objavljuju u listopadu, dodjeljuju se tek 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, koji je svijet zadužio – dinamitom. DW

Najviše znanstveno priznanje u području kemije ove godine dobila su trojica američkih znanstvenika za načelno i ne baš najnovija otkrića. „Nanočestice koje su tako sićušne da im veličina određuje svojstva“ su nešto što se odavno zna, a za njih su sigurno čuli svi koji su se imalo bavili kvantnom fizikom. Treba se prisjetiti da su još stari staklari znali bojati staklo koloidnim česticama (česticama, po definiciji, veličine od 1 do 100 nm). No, predviđanje svojstava tvari područje je fizike, a priređivanje tvari posao je kemičara. Poluvodičke kvantne točke, kojima se bavio jedan od laureata, našle su primjenu u telekomunikacijskim sustavima temeljenima na optičkim vlaknima. Primjenjuju se i u fotonaponskim uređajima, fotodetektorima, u biomedicini… i zato su i ovogodišnje nagrade također zaslužene, pojašnjava Nenad Raos za bug.

Obrazloženje dodjele Nobelove nagrade iz fizike kako se dodjeljuje zbog razvoja „eksperimentalnih metoda za stvaranje svjetlosnih impulsa dužine u atosekundama za istraživanje elektrodinamike u materiji“ traži ne samo jezični prijevod. Atosekunde je milijardnina milijarditog dijela sekunde, a troje je dobitnika shvatilo što se s tako izuzetno kratkim impulsom svjetlosti još može učiniti. Na primjer, tako se mogu otkriti uzroci stvaranja molekula i u procesu stvaranja stanica raka. Jedan od dobitnika objasnio je kako ta metoda znači da nam je moguće „pratiti najbrža kretanja koja postoje u prirodi izvan jezgre atoma i kako se ti pokreti elektrona sad mogu pratiti u realnom vremenu“. DW