Iako gubitak jednog sata sna zvuči bezazleno, istraživanja pokazuju da prelazak na ljetno računanje vremena uzrokuje kronični nesklad između našeg unutarnjeg biološkog sata i prirodnog svjetla. Ovaj poremećaj cirkadijalnog ritma traje mjesecima, povećavajući razinu hormona stresa, upale i krvni tlak. Nedostatak sna i nepravilan raspored spavanja dokazano povećavaju rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i fibrilacije atrija. Stručnjaci naglašavaju da za zdravlje kardiovaskularnog sustava nije bitno samo trajanje sna (minimum sedam sati), već i njegova dosljednost, kako bi se tijelo moglo regenerirati i pravilno funkcioniratii. Nat Geo

Satove ćemo ove godine pomicati u noći sa subote 28. na nedjelju, 29. ožujka. Dva puta godišnje, ritual pomicanja kazaljki na satu pokreće lavinu rasprava o smislu ljetnog računanja vremena. Iako je izvorna ideja početkom 20. stoljeća bila ušteda energenata poput ugljena produljenjem dnevnog svjetla – danas je taj argument gotovo u potpunosti izgubio na težini. Suvremene analize pokazuju da su uštede na rasvjeti zanemarive ili ih u potpunosti poništava povećana potrošnja klimatizacijskih uređaja tijekom dužih i toplijih večeri. Prava istina o ustrajnosti ove prakse leži negdje drugdje, u bilancama i izvješćima o dobiti moćnih gospodarskih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit. Dok se većina građana bori s poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke. Poslovni

Ljetno računanje vremena počinje 31. ožujka, a ove godine postavlja se pitanje – ima li to smisla? Prema istraživanju, većina stanovnika EU preferira dulje dane, ali i želi da se prestane s promjenama sata. Hrvatska je jedna od zemalja koja zadržava praksu pomicanja sata, barem do 2026. godine prema uredbi Vlade RH. Stručnjaci ističu da bi bolje bilo uskladiti radno vrijeme s prirodnim vremenom nego pomicati sat. Unatoč raspravama, odluka o budućnosti ove prakse ostaje u rukama država članica. (N1)

Uvođenje ljetnog računanja vremena je 1784. godine predložio „otac” SAD-a Benjamin Franklin, koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No, o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća. Oduvijek je u duši bio znanstvenik, i kao takav Franklin je također izračunao koliko svijeća i koliko ulja za svjetiljke možete uštedjeti ako promijenite vrijeme: ako 100.000 pariških domaćinstava ostavi svijeće da gore sedam sati tijekom ljeta, moglo bi se uštedjeti oko 64 milijuna funti voska, napisao je on. Tek stotinu godina kasnije dva su znanstvenika neovisno jedan o drugom predložila sezonsko pomicanje sata. Tek kada su 1916. godine, usred Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austro-Ugarska neočekivano uvele ljetno računanje vremena, ratni protivnici Velika Britanija i Francuska te druge europske zemlje slijedile su njihov primjer. Uštede energije na “umjetnim” ljetnim večerima bile su namijenjene potpori materijalnih bitaka. DW

Putinova Rusija već je ukinula dvokratni kalendar, i kažu da joj je bitno bolje. Njezini građani više nisu pod stresom. Može biti da je tako, ali meni se, gledajući sa strane, čini da to Rusi rade samo da bi potvrdili svoju hiper-suverenost i da bi oni malo bili to sunce oko kojeg se okreće svijet. Europa se, naravno, u odustajanju od dvokratnih kalendara ne povodi za Rusijom. Ona istu stvar, tako mi se čini, provodi iz neke čudne usidjeličke dokonosti. Kada se čini da su sve važne stvari u svijetu suštinski nepromjenjive, tada je najbolje baviti se kalendarom – piše Miljenko Jergović za Jutarnji, i protiv je uvođenja ljetnog računanja vremena u Hrvatskoj.

U noći na nedjelju kazaljke se u 2 iza ponoći pomiče za jedan sat unaprijed, dakle na 3 sata. Ova promjena već uobičajeno ima neke konkretne implikacije – jeftinija struja je od 10 navečer, a na autima se ne mora imati upaljena sva svjetla. Ovo je možda dobra prilika da razmislimo koje vrijeme želimo zadržati – od 2021. u EU se ukida micanje kazaljki, a svaka će država sama odlučiti želi li zadržati zimsko ili ljetno računanje. Dvojba je jednostavna – želimo li da ljeti dan kasnije počne i traje duže (do iza 9 navečer, kao što se zna), ili želimo da zimi dan ranije počne i ranije završi. Ukidanjem zimskog računanja vremena npr. dan bi zimi počinjao iza 8 ujutro. Večernji…

Euro-parlament je odučio da članice EU koje žele zadržati ljetno računanje vremena posljednji put kazaljke pomiču posljednje nedjelje u ožujku 2021., a one koje žele zadržati zimsko (standardno) posljednje nedjelje u listopadu 2021. Međutim, ostala su dva “ali” – države se međusobno moraju dogovarati tako da budu usklađene (a evo Slovenija želi jedno, Hrvatska drugo), a ako Europska komisija zaključi da bi moglo doći do narušavanja zajedničkog tržišta može odgoditi primjenu ove odluke. HRT…

Europska će unija 2021. najvjerojatnije ukinuti izmjenu zimskog i ljetnog računanja vremena, a Slovenija će, prema svemu sudeći, izabrati zimsko računanje, zbog turizma, zimskog. Hrvatska je, s druge strane, za ljetno računanje vremena, također zbog turizma, ali ljetnog (Sloveniji više odgovara ranije jutarnje svjetlo, a Hrvatskoj dulje poslijepodnevno svjetlo, očito). Inače, Slovenci su u svoje susjedne države poslali dopis da se dogovore oko računanja vremena i zalažu se za zajedničku vremensku zonu. Kad smo kod toga, baš sljedeći vikend mičemo kazaljke, jedan sat unaprijed. Jutarnji…

EU: Odgoda ukidanja pomicanja sata do 2021., ali do 1. listopada zemlje članice Europske unije trebaju odlučiti hoće li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena za stalno

Većina bi da ostane ljetno, ali je zimsko navodno zdravije.