Nakon Nove ljevice, danas je osnovana još jedna politička stranka u zemlji – Stranka međugeneracijske solidarnosti. Stranka želi okupiti starije, umirovljenike, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine na platformi uzajamnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i pluralizma. HRT
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147Raniji odlazak u mirovinu za majke, veće mirovine, priuštivi stanovi, besplatni vrtići. A u isto vrijeme manji porezi na najam, manji porez na dohodak. I uza sve to kvalitetnije javne usluge. Ovakvu ružičastu sliku budućnosti u svojim izbornim programima ovih dana obećavaju političke stranke nadmećući se tko će glasače namamiti primamljivijim prikazom sutrašnjice. Nađe li se Most u pobjedničkoj koaliciji, još bi jednom mogao profitirati turistički sektor.
Ugostiteljima se nudi smanjenje stope PDV-a na piće, a profitirati bi mogli ionako nisko oporezovani iznajmljivači u turizmu. ost planira stvaranje hrvatskoga stambenog fonda i ukidanje poreza na promet nekretnina za kupnju prvoga doma, SDP želi sagraditi petnaest tisuća novih stanova, a gradnju stanova za javni najam najavljuje i Možemo! S druge strane, HDZ za sada nije precizirao kojim će mjerama postići željeni rast hrvatskog standarda od 80 posto prosjeka EU-a, a jedini sektor koji je premijer Plenković posebno istaknuo jest poljoprivreda. Lider
Taj je iznos iz proračuna osiguran za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca ove godine. Inače, ukupno je za rad stranaka i nezavisnih zastupnika u ovoj godini iz proračuna izdvojeno 62,05 milijuna kuna, s tim da su sredstva za prvih devet mjeseci već isplaćena. T-portal…
Slovenskog političara Zvonka Laha izlazak iz Slovenske demokratske stranke Janeza Janše koštat će 5161 euro. Naime, Lah je usred mandata odlučio preći u nezavisne zastupnike, pa je bivša stranka zatražila da plati troškove svoje predizborne promocije, plus zatezne kamate. U parlament je ušao 2014. godine, a kada je odlučio otići nije vratio mandat, već ga je odradio do 2018. Unatoč sudskoj presudi, Lah ne misli platiti, već se žaliti Vrhovnom sudu. T-portal…
Prema prvom ovogodišnjem istraživanju CroElecto agencije 2×1 komunikacije, HDZ je s prošlomjesečnih 28,41% pao na 26,99%, SDP je gotovo pa na identičnih 18,39%, a Živi zid bilježi blagi pad sa 11,11% na 10,88%. Od ostalih stranaka, Neovisni za Hrvatsku porasli su za jedan i pol postotni bod na 6,75%. Most je na 6,09%, a Glas je skočio sa 3,66% na čak 5,22%. Novoosnovani START Dalije Orešković je na 2,39%, Pametno na 1,52%, IDS i HSS na po 1,41%, a posljednji iznad jednopostotnog praga je HNS (1,09%). Neodlučnih je 13,38%. N1
U Hrvatskoj je trenutno aktivno čak 155 političkih stranaka, lani osnovane 22, ugašeno 17
Urednik portala Srednja.hr: Naši mladi sve manje vjeruju u institucije, a sve češće se uključuju u političke stranke
Od četvrtka će u Hrvatskoj djelovati nova stranka – Demokratska lokalna stranka Novska, koja će, prema registru stranaka, biti 319. politička stranka u Hrvatskoj (156 aktivnih). Predsjednik stranke bit će gradonačelnik Novske Vlado Klasan, koji je prije parlamentarnih izbora napustio HSLS i sa sobom, u nezavisne, povukao i veći dio članstva te stranke u Novskoj. Na izborima je pak izišao kao nezavisni kandidat na listi Milana Bandića. Večernji
U 2016. godini registrirane su čak 22 nove stranke, a s nove dvije – Strankom međugeneracijske solidarnosti Hrvatske s predsjednicom Višnjom Fortunom te Novom ljevicom Dragana Markovine, bit će ih 24. Ukupno je to 320 stranaka od početka višestranačja u Hrvatskoj, no danas je aktivna 161 (plus dvije nove). Novi list
“Raspad Živog zida bio je samo najava katastrofe. HDZ se podijelio nakon najave Andreja Plenkovića kako će se odreći Zlatka Hasanbegovića i militantnog desnog krila. Raspada se SDP, HSS, jedino se Most nije raspao, iz jednostavnog razloga što je i osnovan kao raspala stranka. Raspadaju se tako hrvatske političke stranke i nestaju zagonetno kao pčele: znanstvenici su zbunjeni, a narod uplašen. Odumire li to hrvatska parlamentarna demokracija? Što će biti kad nestane političkih stranaka?”, piše Boris Dežulović za Novosti.
“Zašto pored instituta osobnog bankrota ne postoji i institut bankrota političkih stranaka? Neka i njima odvjetnički uredi masno naplaćuju ovrhe i blokiraju im stranačke račune. Možda bi tada i stranački prvaci dvaput razmislili prije negoli dignu kredit. Odgovorni građani se pokrivaju s onim što imaju. Pa mogu i oni. Ovako imamo slobodan prostor za potencijalnu političku korupciju”, komentira Darko Pajić za Novi list.