Grenland je kroz povijest bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, unatoč gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Haagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom. Na održanom referendumu stanovnici su odabrali Dansku umjesto suverenitete – Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički utjecaj i pristup globalnim forumima. S Grenlandom, Danska sudjeluje u Arktičkom vijeću, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama. tportal

Danska se suočava s paradoksom: brani Grenland od američkih pretenzija, iako Grenlanđani sve otvorenije teže neovisnosti. Trumpove prijetnje dodatno su internacionalizirale problem i potaknule europsku solidarnost, ali i ogolile činjenicu da Kopenhagen troši politički i financijski kapital na teritorij koji bi mogao otići. Grenland je strateški ključan za SAD i NATO, ali financijski teret za Dansku je velik, a politička lojalnost Grenlanđana sve slabija. Ulog je danska geopolitička važnost – i kredibilitet međunarodnog poretka. Index

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

Obećavaju – “We’ll bring hygge to Hollywood“. Otvorili su peticiju ovdje. Naveli su pet razloga, žele privući barem 500 tisuća potpisnika. Ako još i donirate, možda dobijete doživotnu zalihu avokada.

Zlato. Litij. Uran, Plin. Nafta. Pod grenlandskim ledom se skriva pravo blago, to su između ostaloga i zalihe rijetkih metala koje su dovoljne za pokrivanje potreba cijelog svijeta u idućih 150 godina. To je blago koje bi Grenlanđanima moglo pomoći da ostvare jedan stari san. Zemlja je to s tek oko 56 tisuća stanovnika, a oko 4 tisuće njih radi u ribarskoj industriji. DW ekipa je razgovarala s nekima od nih, koji nisu nužno protiv Trumpa, ali bi voljeli da ne budu kao Danci. Oko 90 posto stanovništva čine Inuiti, dok su liječnici i učitelji u školama – uglavnom Danci, koji uglavnom rade na visokorangiranim administrativnim poslovima. Iako domaće stanovništvo tvrdi kako nije zadovoljno, Danska za Grenland izdvaja oko milijardu dolara godišnje u obliku raznih potpora, a kao članica NATO-a jamči za njegovu sigurnost.

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

Fehmarnbelt će biti dug 18 km te će ići do 40 metara ispod Baltičkog mora i imat će ukupno pet galerija: dvije cestovne, dvije željezničke i jednu galeriju za hitne slučajeve. S proračunom od oko sedam milijardi eura Fehmarnbelt je dobio zeleno svjetlo 2022. godine, kada su započeli građevinski radovi. Što se ceste tiče, Fehmarnbelt će biti dio rute E47 koja povezuje Njemačku sa Švedskom, prolazeći kroz danski glavni grad Kopenhagen. Trenutno vožnja trajketom preko tjesnaca između otoka Fehmarn i Lolland traje oko 45 minuta, a u to nije uračunato vrijeme čekanja. S tunelom, kažu, ovo će putovanje biti skraćeno na 10 minuta. Putovanje vlakom trajat će sedam minuta jer će vlakovi prijeći tunel brzinom od 200 km/h. Revija HAK

Prije tridesetak godina, danske vlasti postavile su zahtjevan cilj za svoje otoke: postati samodostatni u obnovljivoj energiji. Otok Samsø, koji donedavno nije bio ni na karti energetskih inovacija, postao je svjetski pionir u korištenju obnovljivih izvora energije. Za to je važno promijeniti način života u samoj zajednici, rekao je gost na Greencajt festivalu. Ljudi su uglavnom sjedili prekriženih ruku, čekali da se situacija smiri i da se mogu vratiti starom načinu života. Nitko se nije htio mijenjati jer nisu razumjeli zašto. Odlučili smo da nam to bude početna pozicija. Prvo sam zajednici trebao objasniti ‘zašto’, a tek onda ‘kako’. Green

Rezultati iz kasne faze ispitivanja, koje je Novo Nordisk objavio prošlog mjeseca, pokazuju da njihova injekcija za mršavljenje Wegovy kod rizičnih pacijenata znatno smanjuje simptome zatajenja srca. Šef programa za klinička istraživanja ovisnosti na Sveučilištu North Carolina u Chapel Hillu, Christian Hendershot, izjavio je za CNBC da Wegovy ima i druge zdravstvene koristi osim kratkoročnih efekata kao pomoć u mršavljenju. Wegovy i lijek Mounjaro, proizvod korporacije Eli Lilly, imitiraju rad hormona koji regulira apetit što dovodi do gubitka kilograma. Ako se dokaže da je šira primjena ovih lijekova učinkovita, implikacije bi mogle biti ogromne, navodi Kyle Simmons, profesor farmakologije i fiziologije na Sveučilištu Oklahoma State, primijetivši rane naznake učinkovitosti Wegovyja u smanjenju želje za kokainom i amfetaminima. Tportal

Klimatske promjene tjeraju znanstvenike diljem svijeta da budu uporni u pronalasku praktičnih rješenja koja će omogućiti grijanje i hlađenje domova na ekološki prihvatljiv način. Jedna inovativni projekt na ovome polju već je integriran u Kopenhagenu gdje je građanima omogućeno daljinsko hlađenje morskom vodom. Sustav daljinskog hlađenja je učinkovit i daleko ekološki prihvatljiviji od korištenja klima uređaja. Funkcionira tako da se morska voda crpi iz kopenhaške luke te se prenosi kroz sustav zatvorene petlje. Stanovnicima Kopenhagena takvo hlađenje omogućuje i društvenu dobit: u zgradama u kojima su s krovova uklonjeni klima uređaji oslobodio se prostor za urbane vrtove i druženje stanara. Morskom vodom iz kopenhaške luke danas se hladi trećina hotelskih soba u danskoj prijestolnici te banke, muzeji i robne kuće. Bauštela