Nuklearna elektrana na Mjesecu energijom bi opskrbila svoj lunarni svemirski program i rusko-kinesku istraživačku stanicu. Projekt uključuje napajanje rovera, opservatorija i infrastrukture stalne znanstvene stanice, prelazak s jednokratnih na dugoročne misije i suradnju s tvrtkama poput Lavočkin Association te institucijama Rosatom i Kurčatovljev institut. Ruski svemirski program, koji je nakon Gagarina bio svjetski lider, posljednjih desetljeća zaostaje za SAD-om i Kinom, a Luna-25 nije uspjela sletjeti 2023. godine. Plan uključuje i istraživanja Venere kao dio dugoročnih ambicija. HRT

Ministar Ante Šušnjar najavljuje zakonodavni okvir za male modularne nuklearne reaktore (SMR), koji bi trebali riješiti hrvatske energetske probleme. Ivica Jakić iz H2-Hydrogen Cell Croatia ističe sigurnost i učinkovitost SMR-ova te mogućnost njihove ugradnje blizu potrošača. No astronom Korado Korlević upozorava da Hrvatska nema industrijske kapacitete za takvu tehnologiju – ne može proizvesti ni šarafe. Umjesto sanjarenja o SMR-ovima, poziva na hitna ulaganja u skladištenje energije iz obnovljivih izvora. DW

Od 2035. godine u Španjolskoj više neće biti nuklearnih elektrana

Kada je u srpnju prošle godine Europski parlament podržao odluku da se plin i nuklearna energija uvrste u “održive” izvore energije kako bi se omogućilo da Unija do 2050. postane ugljično neutralna, postalo je jasno da na razini EU dolazi do drastičnog zaokreta u odnosu prema nuklearnoj energiji. 12 članica predvođenih Francuskom javno je poduprlo odluku o povećanju udjela nuklearne energije u europskom energetskom miksu premda su oponenti tvrdili da se ona ne može smatrati održivim izvorom energije sve dok ne postoji rješenje za sigurno zbrinjavanje nuklearnog otpada. Prema podacima Svjetske nuklearne udruge, u listopadu 2022. u EU su bila aktivna 103 reaktora u 13 zemalja članica, a u njima se proizvodila četvrtina ukupne električne energije generirane u Uniji. Od toga je više od polovice proizvedeno u Francuskoj, a organizacija navodi i da je 2021. u europskim nuklearnim elektranama upotrijebljeno 14.188 tona uranija. Novosti

.

Kompanija TerraPower, koju financira Bill Gates, u suradnji s PacifiCorpom Warrena Buffeta, najavila je lani demo projekt gradnje novog nuklearnog reaktora u saveznoj državi Wyoming. Ovaj reaktor, naziva Natrium, trebao je biti prototip za buduće malene, modularne fisijske reaktore, koji bi bili potpuno nova generacija elektrana, s potpuno ekološki prihvatljivim i održivim načinom rada. Tada je plan bio odmah krenuti u izradu prvog reaktora, s ciljem da on bude funkcionalan do 2028. godine. No, kako su još prošle godine odnosi SAD-a i Rusije bili koliko-toliko normalni – nije bilo rata u Ukrajini ni međunarodnih sankcija – Gatesova kompanija planirala je – barem u početku – gorivo nabavljati od Rusa. Radi se o srednje obogaćenom uraniju koji ima udio izotopa uranija-235 između 5 i 20 posto. To se gorivo naziva HALEU (high-assay low-enriched uranium), a Rusija je bila istaknuta kao jedini mogući dobavljač jer je SAD zaustavio širenje proizvodnje HALEU uranija na svojem teritoriju. Bug

Ženevska konvencija iz 1949. i njeni kasniji dopunski protokoli reguliraju vođenje oružanih sukoba i imaju za cilj ograničavanje njihovih posljedica. Članak 56. Prvog dopunskog protokola iz 1977. godine govori o „zaštiti instalacija i objekata koji sadrže opasne sile“. Pored brana i nasipa, izričito se spominju i nuklearne elektrane. Pošto su Ruska Federacija i Ukrajina potpisnice Ženevske konvencije i nisu izrazile nikakve rezerve u vezi s Prvim Dopunskim protokolom, propisi se primjenjuju na obje države. Deutsche Welle

Toplinski val predstavlja veliki problem i za francuske nuklearke. Otprilike petina od 56 reaktora morala bi zapravo obustaviti rad ili ga barem reducirati na minimum zato što su rijeke u koje oni ispuštaju zagrijanu vodu koju se koristi za hlađenje reaktora – previše tople. No, to je pravilo francuska vlada suspendirala, barem do 11. rujna. Na to je očito bila prisiljena, između ostaloga i zbog činjenice da već nekoliko mjeseci više od polovice francuskih nuklearki ne radi, zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70% domaćih energetskih potreba, što je rekord u svijetu. Francuska vlada za nuklearni sektor namijenila je 150 milijardi eura, za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki. Deutsche Welle

Jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tonći Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko. “Kada bismo udvostručili nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić i nastavlja: “Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”. Index

These countries have the most nuclear reactors https://t.co/oD03l8zgMa #Economy #Energy pic.twitter.com/Z82gkQLfCD

— World Economic Forum (@wef) November 21, 2019

Forbes: Fukushima i Černobil zapravo su dokaz sigurnosti nuklearne tehnologije