Gotovo svuda u svijetu vlada nestašica organa, posebno bubrega, čija transplantacija bolesniku može produžiti život za 10-20 godina. I dok su neke zemlje, poput Španjolske, problemu doskočile automatskim doniranje organa nakon smrti (onaj tko odbija donirati mora to sam prijaviti), za razliku od situacije u primjerice Hrvatskoj i SAD-u, najbolje je rješenje i dalje donacija od žive osobe. Zato neki predlažu uvođenje tržišta živih organa, na kojima bi ljudi mogli prodavati svoje organe, što zasad dopušta jedino Iran. O etičnosti te ideje raspravlja Guardian.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Tehnološki napredak u pluripotentnim matičnim stanicama i umjetnim maternicama doveo je do koncepta tjeloida – ljudskih tijela bez svijesti, potencijalnog izvora organa. Ova bi inovacija mogla riješiti problem donacija organa i poboljšati testiranje lijekova, ali otvara ozbiljna etička pitanja. Hoće li društvo prihvatiti tijela bez uma kao medicinsko rješenje ili kao moralnu prijetnju? Znanstveni razvoj je brz, ali moralna dilema ostaje: samo zato što možemo, znači li da bismo trebali? Bug
U Kliničkom bolničkom centru Zagreb u jednom danu donirano je deset organa, a da bi se to moglo ostvariti trebalo je u vrlo kratkom vremenu okupiti gotovo 60 liječnika, medicinskih sestara, mikrobiologa, radiologa…, piše Jutarnji list. Prije tjedan dana na KBC-u Zagreb nastala je prilično velika strka jer pojavila se, gotovo istodobno, mogućnost eksplantacije deset organa od tri pacijenta stradala u prometnim nesrećama. Njihove su obitelji odlučile donirati organe te pomoći drugima i spasiti čak deset života. Telegram
Roditelji 28-godišnjeg Zadranina stradalog pod nerazjašnjenim okolnostima odlučili donirati organe svog sina kojima može spasiti šest života
Motiv da pomognu drugima glavni je razlog većine koja pristaje darovati organe svojih najbližih. Iz Hrvatske donorske mreže 24 sata doznaje kako je svega 15 posto onih koji se na taj čin iz različitih razloga ne odlučuju.
Nizozemski parlament u utorak je izglasao nacrt zakona po kojem se svaka odrasla osoba automatski upisuje u registar darivatelja organa, osim ako jasno kaže da to ne želi. Dosad je sustav u Nizozemskoj funkcionirao tako da se oni koji žele darivati organe moraju sami upisati u registar donora. Ubuduće će svi automatski postajati donatori. Sličan sustav postoji u Španjolskoj, Francuskoj i Belgiji. Deutsche Welle
Po podacima španjolskog ministarstva zdravstva, broj donora u 2017. povećao se za 8%. Ukupan broj doniranih organa bio je 2.183, s presađeno je rekordnih 5.259 organa, najviše bubrega i jetra. Inače, Španjolska ima 46,9 donora na milijun stanovnika, što je još jedan rekord. Hrvatska je na drugom mjestu po broju donora, u 2016. bilo je 34,8 donora na milijun stanovnika, ali je lani taj broj pao na 32. N1, Euro Weekly News
Kenija godišnje uvozi oko 100.000 tona rabljene odjeće i obuće, od čega većina dolazi iz zapadnjačkih dobrotvornih udruga. Prema Oxfamu, čak 70% donirane odjeće završi u Africi. No što će se dogoditi ako vlada prihvati prijedlog o zabrani uvoza rabljene odjeće? Njegov je cilj razvoj i oživljavanje lokalne tekstilne industrije, uništene 1980-ih na čelu sa Svjetskom bankom i njezinom politikom liberalizacije tržišta, čime se donirana rabljena odjeća, koja se dotad besplatno dijelila – počela prodavati, piše Guardian.
36-godišnja Šveđanka prošlog je mjeseca rodila prvu bebu koja je rasla u doniranoj maternici. Riječ je o velikom napretku u medicini koji će značiti mnogo svim ženama koje ne mogu imati djece, kakvih je jedna od 4500. Maternicu je donirala 61-godišnjakinja koja je identificirana kao obiteljska prijateljica. Jajne stanice Šveđanke oplođene su i ugrađene u maternicu. Telegraph
Sedmogodišnjak kojeg je usmrtio autobus spasio svojim organima tri života