Mali ulagatelji sve se više okreću kraćim rokovima i većim ulozima u državne papire – medijalni ulog sada je oko 18.000 eura. Ministarstvo financija zaključilo je osmu rundu izdanja trezorskih zapisa, a građani u rukama drže 3,66 milijardi eura državnog duga. Premda su tržišni prinosi pali, interes ostaje, osobito među starijima i konzervativnijim ulagačima. Ministar Primorac cilja na 10 % duga u rukama građana, dok oni kalkuliraju s ročnostima i stopama prinosa. U igri su kratkoročne strategije, reinvestiranje i “parkiranje” kapitala, a čini se da je trogodišnje vezivanje novca ipak prevelik zalogaj. Poslovni

Dokle god se ključnim sirovinama trguje u dolarima, Sjedinjene Države mogu de facto izvoziti svoju inflaciju u inozemstvo, a kod kuće je držati relativno pod kontrolom te servisirati svoj ogromni javni dug, uz periodične blokade rada Kongresa i posljedično podizanje zakonskih gornjih granica zaduživanja. Međutim, ako s vremenom države krenu odustajati od dolara i okretati se drugim valutama ili sredstvima pohrane vrijednosti, odnosno bogatstva, sustavu prijeti urušavanje. Budući da je javni dug Amerike 2024. dosegao rekordnih 36 bilijuna dolara, opasnost od urušavanja sustava povjerenja u dolar postaje realna.

U sjeni Trumpova zaokreta oko Ukrajine, natezanja oko poštivanja uvjeta prekida vatre u Gazi te zveckanja oružjem oko Tajvana, potiho se događa dodatno preslagivanje odnosa snaga u međunarodnim odnosima. Radi se o interakciji duga, uloge svjetskih valuta i bijega bogatstva u alternativne načine pohrane, a krajnji ishod mogao bi biti sasvim drugačiji međunarodni poredak… Višeslav Raos za tportal

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes

Međunarodni monetarni fond (MMF) vjeruje da će globalni javni dug do kraja desetljeća porasti na iznos jednak globalnom bruto domaćem proizvodu. Godine 2005. javni dug svijeta iznosio je 20 posto globalnog BDP-a. Ukupan dug, uključujući zaduživanje vlada, kućanstava i poduzeća, sada iznosi 307 bilijuna dolara i u prvih šest mjeseci ove godine povećao se za deset bilijuna dolara. Četvrtinu novog duga preuzele su najrazvijene zemlje poput SAD-a i Velike Britanije. Istovremeno, globalni rast usporava, što znači da zemlje ne mogu računati na povećanje BDP kako bi olakšale otplatu dugova i smanjile njihov udio u BDP-u. Države su postale ovisne o zaduživanju te da se svi modeli rasta zapravo temelje na uzimanju novog duga… Tportal

Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW

Javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja rekordne 344,3 milijarde kuna, što je za 18,9 milijardi ili 5,8 posto više nego krajem srpnja prošle godine. Naime, početkom srpnja ove godine, ususret dospijeću 6 milijardi kuna obveznica, na domaćem tržištu kapitala izdano je novih 9 milijardi kuna državnih obveznica s dospijećem 2028. godine. Jutarnji…

Na kraju prvog tromjesečja javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na razini EU-a 92,9 posto i uvećan je za 2,4 postotna boda u usporedbi s krajem prošle godine. U eurozoni dug se izjednačio s BDP-om, prvi put otkako je osnovana. Na kraju prošle godine iznosio je 97,8 posto. U prvom tromjesečju prošle godine dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 79,2 posto u EU, te 86,1 posto u eurozoni. Najvišu je razinu javnog duga u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. Slijede Italija i Portugal s dugom 60 odnosno 37 posto iznad razine BDP-a, te Španjolska i Cipar gdje je bio veći za četvrtinu od BDP-a. U Hrvatskoj javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prvog tromjesečja iznosio 91,3 posto. Na kraju prošle godine iznosio je 88,7 posto, a na kraju prvog prošlogodišnjeg tromjesečja 73,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Novi list…

Euro area government #debt up to 100.5% of GDP in Q1 2021 (97.8% in Q4 2020) https://t.co/g6kVPTHRUl pic.twitter.com/Snab5VlWDl

— EU_Eurostat (@EU_Eurostat) July 22, 2021

Hrvatski javni dug iznosio je krajem srpnja 325,4 milijarde kuna, što je povećanje za 32,4 milijarde odnosno 11,1 posto u odnosu na kraj 2019. godine, novi su podaci HNB-a. Analitičari RBA ocjenjuje da je do rasta duga došlo zbog krize i financiranja mjera za očuvanje radnih mjesta.

“Veće intervencije iz državnog proračuna teško da su više moguće jer bi to moglo dovesti do velikog rasta javnoga duga, a samim tim ugrozilo bi i cijeli koncept javnih financija. U ovoj će nam godini Bruxelles, doduše, tolerirati određeno povećanje javnoga duga, ali Europska komisija i druge institucije očekuju da on već u sljedećoj godini počne padati”, upozorava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. Index