Trumpova administracija predala je službene nacrte za grandiozni trijumfalni luk studija Harrison Design, planiran za 250. obljetnicu SAD-a. eodovoljivo podsjeća na “Slavoluk pobjeede” u Parizu. Smješten nasuprot Lincolnove memorijalne dvorane, ovaj američki luk će krasiti zlatni detalji, orlovi, lavovi i anđeo, uz natpise “Jedna nacija pod Bogom” i “Sloboda i pravda za sve”. Nije mu to, naravno, službeni naziv, ali najavljeni projekt spomenika na rijeci Potomac u Washingtonu nekako je neodvojiv od Trumpovog imidža. Iako Komisija za likovnu umjetnost (CFA) ima savjetodavnu ulogu, Trump je i ranije koristio ovo tijelo za guranje kontroverznih arhitektonskih zahvata kojima nastoji trajno preoblikovati vizuru glavnog grada. Dezeen

Ima i YT video koji uspoređuje njihovu visinu s čovjekom (uz neke vizualizirane, koje su tek u planu)…

Teslin spomenik prvotno se nalazio ispred Instituta Ruđer Bošković, no 2006. godine premješten je u Teslinu ulicu u centru Zagreba povodom 150. obljetnice njegova rođenja. Institut Ruđer Bošković trenutno se obnavlja, a vraćanje spomenika očekuje se u ovoj godini. Ujedno poštuju želje autora kipa, Ivana Meštrovića, koji je zamislio da Teslin kip i onaj Ruđera Boškovića kod Instituta predstavljaju spomenički par, iste su veličine, napola se gledaju i prenose određenu poruku. Index

Sjećanje na preminule od posljedica bolesti COVID-19 u Zagrebu će, najavljeno je, predstavljati memorijal od kamene kocke granitnog masiva sa srebrnim ugraviranim tekstom te grbom Grada. Glavni hrvatski grad time će se pridružiti nizu gradova diljem svijeta koji su postavljanjem memorijala već odali čast žrtvama spomenute bolesti. U Engleskoj, Španjolskoj i drugim zemljama podignuti su memorijali u spomen na žrtve COVID-a. U Londonu je Nacionalni COVID zid prepun crvenih srdačnih poruka, dok skulptura “Zagrljaji s dušom” u Torrevieji simbolizira gubitke i usamljenost. U Sheffieldu je podignuta skulptura u obliku vrbe koja prikazuje snagu, fleksibilnost i podršku tijekom pandemije. Ovi memorijali osmišljeni su kao emocionalni podsjetnici i simboli zajedništva u suočavanju s gubitkom. Jutarnji

Prošlogodišnjom odlukom splitskog Gradskog vijeća naknadno je uklesan datum oslobođenja Splita od fašizma na štandarcu na kojem su već bili datumi iz splitske povijesti, redom do 1991., što ih je uklesao akademski kipar Kuzma Kovačić koji je podnio tužbu da su naknadnim uklesavanjem povrijeđena njegova autorska prava. Sud je naložio uklanjanje naknadno uklesanog datuma “26. listopada 1944.” u roku od 15 dana, kako navode lokalni portali, neovisno što je ta odluka nepravomoćna. Gradonačelnik Puljak tvrdi kako je “oslobođenje od fašista koji i dan danas svojataju Split i Dalmaciju za njih važno jer je to uvjet opstanka svih nas ovdje gdje živimo od pamtivijeka“, nadodavši kako građani Splita imaju pravo odlučivati što će pisati na ulicama njihovog grada. Također, kažu da će predložiti rješenje da datum ipak ostane, pa makar bez “umjetničkog djela” navednog autora (Index)… Prošle godine o negodovanju autora pisali na Novostima. Evo što kažu na Forumu

Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu. Kulturpunkt

Xiao Yang je kineska umjetnica koja fotografira brutalizam, posebno na Balkanu. Voli noćne fotografije, urbana istraživanja i fotografiranje svjetlom. Kombinirajući ova tri elementa, stvara prizore koji liče na scene kao da su s neke druge planete. Naročito je privlače napuštene zgrade i betonski spomenici, mjesta koja su „prazna i sablasno tiha noću u mraku“. XXZ

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Spomenik Database (@spomenikdatabase)

Kolumnist se ovaj tjedan bavi spomenicima pa piše: Inicijativa Istočne alternative da Peter Handke dobije ulicu u Srebrenici izazvala je opravdano ogorčenje javnosti. Našim nacionalistima i ljubiteljima klanja malo je što su Handkeu podigli spomenik, što su ga obasuli nagradama i ordenjem, sad bi i ulicu da mu dodele, i to usred Srebrenice, da bi mu se odužili što negira genocid i simpatiše ratne zločince. A da bi nobelovac i kum Novislava Đajića dobio plavu tablu, sa nje treba skinuti ime maršala Tita. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

Spomenik je zbilja nešto ekstra. Na zelenoj ledini prvo je podignuto nešto nalik nogometnim vratnicama, samo mnogo šire. Nema golmana koji bi tu obranio penal. Zatim ide jedan golemi kamen s plinskim plamenikom koji se nikad ne gasi. To je kao neki štednjak, samo pokvaren. Napokon, na samom kraju je dugački zid od staklenih opeka. Njegov smisao još nitko nije dokučio… Lopovska domovina jednostavno zaslužuje lopovski spomenik. I neobično je, utvrdit ću još jednom, da netko za života podigne spomenik, ali nije rijetko, a katkad ni pretjerano preuranjeno klesati imena na mramoru, jer kako se ovdje krade, domovina bi nam zaista uskoro mogla otegnuti papke. Piše Ante Tomić za Jutarnji list