Tehnička rješenja teže što manjem broju pretvorbi energije kako bi se izbjegli kumulativni gubitci. Iako je sustav fotonaponskih ploča i elektrolize logičan put do vodika, on je kompleksan i energetski zahtjevan. Postupak POWS nudi izravno razlaganje vode pomoću fotokatalizatora. Kineski znanstvenici unaprijedili su ovaj proces troslojnom pločom (Al₂O₃/InP/Al) u kojoj aluminij reflektira svjetlost, a njegov oksid štiti osjetljivi indijev fosfid od korozije. Iako je učinkovitost novog rješenja 20 puta veća od čistog katalizatora, ona i dalje iznosi tek 0,97 %, što je daleko ispod komercijalno isplativih 10 %. Nenad Raos za Bug.

Ideja o „hlađenju Zemlje“ ispuštanjem aerosola u atmosferu, koja oponaša učinke vulkanskih erupcija, sve je kontroverznija. Znanstvenici s Columbia Climate School upozoravaju da modeli stratosferskih aerosolnih injekcija (SAI) ne uzimaju u obzir brojne neizvjesnosti i rizike – od poremećaja monsuna do kiselih kiša. Iako se istražuju alternativni materijali poput dijamantne prašine, praktični problemi i ekološke posljedice ostaju neriješeni. Umjesto „zatamnjivanja Sunca“, stručnjaci ističu da se planeta može spasiti samo smanjenjem emisija i prelaskom na čistu energiju. Index

Kineski znanstvenici razvili su kompozitni materijal ERY-PAM-PDA koji ujedinjuje eritritol i polimere te pohranjuje Sunčevu toplinu na posve nov način. Za razliku od vode ili parafina, ovaj materijal ne otpušta energiju odmah pri hlađenju, već tek na vanjsku stimulaciju poput topline ili tlaka. Tako funkcionira i kao spremnik i kao kolektor Sunčeve energije, bez potrebe za izolacijom ili dodatnim uređajima. Novi PCM materijali poput ovog otvaraju put učinkovitijem skladištenju i korištenju solarne energije. Nenad Raos za Bug

Vlada Velike Britanije ulaže 50 milijuna funti u testiranje geoinženjeringa kojim bi se aerosoliziranim česticama u stratosferi reflektirala sunčeva svjetlost kako bi se Zemlja ohladila. Projekt ne uključuje ispuštanje otrovnih tvari ni eksperimente na otvorenom, već koristi modeliranje i podatke iz prirodnih pojava poput vulkana. Iako obećava, tehnika SRM ostaje kontroverzna zbog mogućih posljedica na oborine i zabrinutosti da bi mogla umanjiti pritisak na smanjenje emisija fosilnih goriva. Revija HAK

Solarna sonda Parker lansirana je 2018. i postupno ulazi u sve uže orbite oko Sunca, koristeći gravitaciju Venere tijekom preleta pokraj tog planeta. Krećući se brzinom do 692.000 km/h, svemirska letjelica je izdržala temperature do 982 stupnja Celzijusa, prema web stranici NASA-e. Svemirska letjelica prošla je 24. prosinca na samo 6,1 milijun km od površine Sunca, leteći kroz vanjsku Sunčevu atmosferu zvanu korona, u misiji koja bi znanstvenicima trebala pomoći da saznaju više o zvijezdi najbližoj Zemlji. Ova studija Sunca iz velike blizine omogućuje solarnoj sondi Parker mjerenja koja pomažu znanstvenicima da bolje razumiju kako se materijal u ovom području zagrijava na milijune stupnjeva, koje je podrijetlo solarnog vjetra, te kako energetske čestice ubrzavaju do brzine bliske brzini svjetlosti, rekli su. Nacional

Što znači da bi se u narednim mjesecima mogle pojaviti aurore. Solarna aktivnost prati ciklus od 11 godina, fluktuirajući između perioda mira i pojačane aktivnosti. Tijekom solarnog maksimuma događaju se sunčeve baklje i takozvana izbacivanja koronalne mase koja dovode do učestalijih geomagnetskih oluja i posljedičnih polarnih svjetlosti i aurora. Proteklih dana crvene i zelene aurore bile su viđene u nizu dijelova svijeta, od Njemačke, SAD-a i Velike Britanije, pa čak do Mediterana. Ta se prirodna svjetla pojave kad čestice iz korone dođu u doticaj sa Zemljinim magnetskim poljem i pokreću geomagnetske oluje. HRT

Zemlja je (zasad) jedini planet na kojem je poznat koncept vatre, a da nešto gori, potreban je kisik kakvog mi imamo u atmosferi. Unatoč tome što je treći najzastupljeniji element u svemiru iza helija i vodika, slobodni molekularni kisik pronađen je u izobilju samo na Zemlji, gdje čini udio atmosfere od čak 21 posto. Sunce se sastoji od 91 posto vodika i 8,9 posto helija u smislu broja atoma, te oko 70,6 posto vodika i 27,4 posto helija po masi. Kako onda proizvodi toplinu i svjetlost? Temperatura u Sunčevoj jezgri iznosi oko 15 milijuna Celzijevih stupnjeva, što je dovoljno da održi procese termonuklearne fuzije. To je proces u kojem se atomi spajaju u veće atome i pritom oslobađaju iznimno velike količine energije. Točnije, atomi vodika spajaju se u helij. IFL Science

To je zato što sunce doseže svoj vrhunac (koji se naziva “solarni maksimum”) svog otprilike 11-godišnjeg ciklusa, u kojem će solarna aktivnost biti najveća. Solarni maksimum znači više oluja, a tijekom oluja sjeverna svjetlost se javlja češće, intenzivnija je, traje dulje i može se proširiti na niže geografske širine nego inače. Polarna svjetlost nastaje kada nabijene čestice sa Sunca, uglavnom elektroni i protoni, dostignu razinu visoke energije i potom se usmjere prema Zemlji. Ove čestice putuju nevjerojatno brzo, čak do 72 milijuna kilometara na sat, a kada stignu do našeg planeta, Zemljino magnetsko polje djeluje kao štit, odbijajući većinu pristiglih solarnih čestica. Green