Na zagrebačkom New Europe Marketu raspravljalo se o tome kako uspješni TV formati pronalaze put do publike. Ključ je pažljiva prilagodba sadržaja domaćoj kulturi, navikama i humoru, istaknula je HTV-ova urednica Rahela Štefanović. Hrvatski gledatelji posebno vole kvalitetne kvizove i dobro producirane formate. Uspjeh serije Sram proizlazi iz preciznog razumijevanja mladih i njihove prisutnosti na društvenim mrežama. Strani formati uspijevaju tek kad se prevedu na lokalni jezik publike — ne samo doslovno, nego i emocionalno. HRT

Film i televizija oduvijek imaju napet, ali plodan odnos: od straha da će TV uništiti kino do filmova koji je ismijavaju, analiziraju i kritiziraju. Od 1950-ih nadalje, televizija je postala inspiracija za satire o medijskoj manipulaciji, reality formatu, kultu slavnih i novinarskoj etici. Kroz različite žanrove – od burleske do crne komedije – filmovi prikazuju kako televizija oblikuje društvo, istinu i našu opsesiju slavom. Ovi naslovi zajedno otkrivaju kako TV, čak i kad je predmet šale, zadržava golemi kulturni utjecaj. Bug donosi popis: Will Success Spoil Rock Hunter? (1957.), Network (1976.), Real Life (1979.), Broadcast News (1987.), The King of Comedy (1982.), The Truman Show (1998.) i Anchorman (2004.).

Dvadeset petoro novinara televizije N1, među njima i neka vodeća imena njihova programa, u sklopu “prilagodbe organizacijske strukture” i “reorganizacije poslovanja” dobilo je, eto, otkaze, i osim nekoliko novinarskih supatnika i supatničkih cehovskih udruženja, nitko u Hrvatskoj nije se pretjerano uzbudio. Sve otkako mediji ne objavljuju informacije, već “pružaju informativne sadržaje”, sve dakle otkako su vijesti postale “sadržaj”, a njihovi gledatelji, slušatelji i čitatelji “potrošači”, ti – kako smo ono rekli, da, novinari – nisu samo nepotreban, ulagačima i vlasnicima teško objašnjiv izlazni trošak iz poslovne bilance njihovih medijskih kuća, već i kućnog budžeta njihovih “potrošača”.

Kome u vrlom novom i dinamičnom svijetu uopće trebaju takozvani “novinari” – nešto kao talenti, samo što umjesto “sadržaja” proizvode takozvane “vijesti”, nešto kao sadržaj, samo manje zabavno – kad “ljudi prate streaming servise i društvene mreže”? Ne trebaju nam novinari, trebaju nam talenti, ne trebaju nam novine i televizija, trebaju nam zapravo sadržaji i TikTok izazovi održivog poslovanja. Boris Dežulović za N1

Već duže se u medijskim krugovima može čuti o tome kako N1 televiziju čekaju promjene i smanjivanje broja ljudi. To su jučer potvrdili iz same N1 televizije. U korporativno sročenom priopćenju priznali su da otpuštaju ljude. Već tijekom ponedjeljka više je osoba dobilo otkaze. Kako se neslužbeno doznaje, otkaze je dobilo 26 osoba, redom vodećih lica N1 televizije. Sindikat novinara Hrvatske se oglasio priopćenjem u kojem izražavaju zabrinutost zbog otkaza i ukidanja emisija, zatraživši način za očuvanje ove važne medijske kuće i radnih mjesta kolegica i kolega. Index… komentiraju i na Forumu

Nije dosadno, nije razvučeno, ali ipak djeluje pomalo šokantno. Dakle, u game showu kandidati izlaze na binu posve goli. Muškarac i žena. Potom se odmjeravaju, a onda iskreno govore jedno drugom vide li se kao par. “Potpuno drugačiji game show za upoznavanje, od svih koje ste imali priliku gledati, natjecatelju predstavlja šest golih kandidata, točnije njihove dijelove tijela, da bi natjecatelj mogao izabrati osobu s kojom bi izašao na spoj”. Stara, propala Jugoslavija, naime, tijekom zadnjih desetljeća svog postojanja bila je zemlja čuda. Nominalno je bila čedna, ali nije bilo režisera koji nije skinuo glumicu koju u životu ne bi mogao razodjenuti, pa nam je ozbiljna kinematografija bila lascivna. Krajem osamdesetih na TV ekranima počeli su iskrsavati kadrovi à la Gola privlačnost, društvo se emancipiralo, što je bila – danas to znamo – zloćudna najava birokratske kontrarevolucije. Boris Rašeta za Novosti komentira i druge emisije emitirane u zadnjem tjednu prošle godine.

• The Wheel of Time – Ep u fantasy svijetu s moćnim ženama, magijom i obiljem šarenila – kao da je “Gospodar prstenova” otišao na rave.
• The Witcher – Avanture Geraltova mrštenja, borbe s čudovištima i političkih intriga. Bonus: pjesme barda koje ne možete izbaciti iz glave.
• Shadow and Bone – Magični svjetovi i mračne sile, s dozom YA drame i ljubavnih trokuta.
• Stranger Things – Retro nostalgični SF s djecom, čudovištima iz paralelnih svjetova i najboljom frizurom osamdesetih.
• House of the Dragon – Prequel “Igre prijestolja” – više zmajeva, više politike, više spaljenih mostova (doslovno).
• The Mandalorian – Star Wars na steroidima s najslađim vanzemaljskim bićem ikad – Baby Yodom.
• His Dark Materials – Adaptacija Pullmanove trilogije s polarni medvjedom koji govori i religijskim kontroverzama.
• Carnival Row – Fantasy noirov svijet s vilenjacima, detektivima i mračnim tajnama.
• The Expanse – Tvrdi SF s politikom, svemirskim bitkama i moralnim dilemama – “Igra prijestolja” u svemiru.
• Lucifer – Vrag kao detektiv? Šarmantna kombinacija kriminalističke serije i nadnaravne komedije.
• Good Omens – Anđeo i demon u buddy-comedy stilu pokušavaju spasiti svijet – s puno britanskog humora.

Pretrage vezane uz AI marketing alate porasle su za 967%. Danijel Štih je na okruglom stolu na temu digitalnog marketinga komentirao da, iako televizija i dalje dominira po marketinškim investicijama u Hrvatskoj, digitalni trendovi ubrzano rastu, osobito među mlađim generacijama. Streaming, online kupovina i društvene mreže oblikuju budućnost medijske potrošnje. Poslovni

U doba Netflixa, tradicionalna televizija zadržava svoju posebnost. Dok Netflix nudi neograničen izbor, tradicionalni kanali poput specijaliziranih ostaju konkurentni, čak komplementarni. Korisnici Netflixa biraju sadržaj aktivno, dok gledatelji TV-a jednostavno sjede i gledaju. Uz znalačku uredničku ruku, specijalizirani kanali pružaju kvalitetan i aktualan sadržaj, čineći gledanje jednostavnim. TV raspored donosi konzistentnost i osjećaj sigurnosti, dok prijenosi uživo ostaju nezamjenjivi. Bilo da se gleda Netflix ili TV, binge-watching je omiljena aktivnost, pokazujući da oba medija nude svojevrsni bijeg od stvarnosti. (Netokracija)

Dok mediji nisu zavladali domom svakog čovjeka, obaveze smo organizirali oko glavnih aktivnosti, a to je jelo i spavanje. Namještaj je bio manji i funkcionalan što znači kako nije zauzimao mnogo prostora što je bilo idealno za novi izum koji je došao ranih 1920-ih godina – radio. Prostor se počeo mijenjati, točnije, sobe smo počeli organizirati ovisno o tome gdje želimo držati radio. Slično je bilo i s televizijom. Tako dolazimo do onoga što imamo danas, a to su ekrani na svakome koraku. Pravu revoluciju za način gledanja televizije napravio je uspjeh Netflixa, ili drugim riječima, nekronološko gledanje programa. Ova nova praksa donijela je gledateljima “oslobođenje od emitiranja” i mogućnost da sami krojimo svoje vrijeme gledanja. Međutim, najveći izazov tu je doživjela tradicionalna televizija. Malo tko više želi odbrojavati sitno do svoje omiljene emisije na omiljenom kanalu ili psovati program jer se nešto emitira baš u trenutku kada mi ne možemo biti ispred televizora. No, zato postoje usluge snimanja programa. Netokracija

“Ekonomska politika Vlade je otišla u dva smjera. Prvi je pad stanovništva, čime se stvara privid rasta BDP-a po glavi stanovnika. Drugi je pretvaranje države u ovisnika o socijalnoj pomoći, mi se hvalimo da povlačimo novac iz EU-a i da imamo velike dotacije. Pa da imamo svoj novac ne bi nam trebao taj”, rekao je ekonomist Neven Vidaković za N1. Hrvatska, smatra taj ekonomist, nema problema s nedostatkom radne snage nego s iseljavanjem. “To netko mora reći. Nedostatak radne snage je posljedica politike Vlade koja potiče da se Hrvati isele”, rekao je, a u općoj militarizaciji svih oblasti života i umjetnim pravljenjem neprijatelja, dodao i nekoliko trezvenih riječi o Kini. To je miroljubiva, trgovačka nacija, kazao je. “Prije su oni nama bili tržište, sad ćemo mi biti njima i napravit će ono što je zapadna Europa napravila istočnoj, isisati sve banke, novac i resurse”, zaključio je Vidaković, a ne treba biti Baba Vanga da se vidi kako nas doista čeka sumorna budućnost. Boris Rašeta analizira TV tjedan za Novosti.