Empatija je temeljna vještina koju studenti medicine trebaju. Međutim, “tajni kurikulum” na fakultetima može smanjiti empatiju studenata medicine. Nova studija, objavljena u BMC Medical Education, prva je koja sustavno pokazuje zašto empatija opada tijekom medicinskog obrazovanja i postavlja važna pitanja o prioritetima takvog školovanja. Poznato je da suosjećanje i razumijevanje smanjuju bol kod pacijenata i poboljšavaju njihovo zadovoljstvo njegom, ali i sprječavaju burnout kod liječnika. Ipak, razine empatije kod studenata medicine često opadaju kako njihova edukacija napreduje. Kada studenti medicine prijeđu iz prve faze medicinske škole koja se uglavnom temelji na predavanjima, u drugu fazu koja je više klinička i okrenuta pacijentima, susreću se sa “skrivenim” neformalnim nastavnim planom i programom. Kurikulum je strukturiran tako da stvara stresno radno opterećenje i promiče utjecaj uzora koji često i sami pokazuju malo empatije prema ljudima. N1

Ove međunarodne organizacije pozvale su da se u borbi protiv koronavirusa škole širom svijeta ostave otvorenima jer zatvaranje obrazovnih ustanova izaziva velike štete, posebno u siromašnim zemljama. Po izvješću te tri institucije djeca iz siromašnih zemalja izgubila su gotovo četiri mjeseca školovanja od početka pandemije. U bogatim zemljama gdje mogu sudjelovati u učenju na daljinu izgubila su šest tjedana.

Prije 15 godina zidari su se u Hrvatskoj mogli školovati u 22 grada, a sada se zanimanje nudi u njih deset. Lani je Ministarstvo obrazovanja planiralo upis 120 učenika za zanimanje zidar, a uspjelo ih se upisati tek 36. U novoj školskoj godini Hrvatska je spremna školovati 82 zidara. N1…

BBC ima lijepu priču o dvjema sestrama koji žive visoko u planinama Himalaje i svaki dan pješače 2 do 3 sata kako bi došle do škole i onda isto toliko nazad. Sestre Radhika i Yashoda bude se svaki dan u 5 ujutro u selu Syaba, u indijskoj državi Uttarakhand pa kroz džunglu i preko brze rijeke idu na nastavu. Kažu kako se ne žele udati poput njihove majke, nego nastaviti školovanje i promijeniti društvo oko sebe, o čemu imaju zdrav stav: “Prvo moramo poboljšati sebe, pa svoje obitelji, pa svoje selo, i onda svijet”. Ovdje video od 360 stupnjeva o njihovom putovanju do škole.

U Hrvatskoj je samo 2,8% posto onih koji napuštaju formalno školovanje i usavršavanje, po čemu je RH vodeća u Europi (cilj EU je smanjiti ispod 10% do 2020. godine), pokazuju Eurostatovi podaci. S druge strane je udio visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 35 godina gdje je Hrvatska na 27%, u čemu je europski cilj 40% do 2020. Poslovni

Slobodna ima zanimljivu i lijepu priču u generaciji vaterpolista splitskog Jadrana koji su dvije godine zaredom, 1992. i 1993. bili prvaci Europi, da bi danas bili uspješni poduzetnici i menadžeri. Redom, Danko Duhović upravo je imenovan predsjednikom Uprave Tiska, Albert Pavlović vlasnik je projektnog ureda s 15 zaposlenih, Adrian Ježina upravljao je B.netom i Vipnetom a sad je predsjednik Uprave Siemens Convergente Creators, Renco Posinković voditelj je marketinga i prodaje Spaladium Arene, Mislav Bezmalinović čelni je čovjek Sardine iz Postira, Albert Nardelli je potpredsjednik ugledne komunikacijske firme iz San Francisca 8&8, Savičević vodi tvrtku specijaliziranu za projektiranje elektroenergetskih objekata. Svima je zajedničko da su uz vaterpolo završili fakultete – “svi smo nosili knjige na putovanja”, kaže Posinković.

“Najnoviji podaci koje je prikupilo američko Ministarstvo obrazovanja pokazuju da je učestalost školovanja kod kuće porasla za 61,8 posto u proteklih deset godina i da se danas dva milijuna djece – odnosno 4 posto ukupne populacije mladih – školuje u udobnosti vlastitog doma. Suprotno mišljenju da školovanje kod kuće proizvodi antisocijalne osobe, istina je da neki od najuspješnijih, najbolje prilagođenih učenika rješavaju matematičke zadatke za svojim stolom u blagovaonici, a ne za klupom u učionici”, piše Business Insider. Index

Preorijentacija školskog sustava s kurikuluma koji je oslonjen na humanističko, enciklopedijsko znanje i koji je usmjeren na sadržaj na sustav u kojem će dominirati instrumentalni pristup u sebi krije opasnost da tržište i svijet rada postanu jedini meritum škole. Umjesto da postanu rasadište spoznaja, škole bi tako mogle postati svojevrsni regrutni centri usmjereni prema poduzetničkim potrebama. Uz to, dramatična preorijentacija škole sa sadržaja na vještine i ispita na evaluaciju ne garantira demokratičnost nego u igru ​​uvodi ono što sociolozi nazivaju ‘skrivenom pedagogijom’, koja opet pogoduje djeci iz srednjih i viših klasa, čije se vrijednosti i dalje reproduciraju, ali na manje vidljiv način, što je siguran hendikep za siromašniju djecu, pišu Novosti o promjenama kurikuluma u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Ne dozvoli da ti školovanje ometa obrazovanje

Ukupna investicija u 12 godina školovanja djeteta iznosi 162.000 kuna odnosno od 13 do 21 posto prihoda po kućanstvu, ovisno o uzrastu školarca. Troškovi za školsku opremu i izvanškolske aktivnosti detaljno su opisani u četiri dijela specijala koji donosi Jutarnji kroz četiri grupe: za djecu od prvog do četvrtog razreda; zatim za peti i šesti razred te sedmi i osmi; i na kraju, za prvi do četvrti razred gimnazije.