Od 2022. svi novi automobili u Europi morat će biti opremljeni nizom elektroničkih upravljačkih sustava, poput inteligentne prilagodbe brzine, koji će spriječiti vozače da prekorače brzinu (auto će sam prepoznati ograničenje, na temelju digitalnih mapa ili prepoznavanja znakova). Auti će imati i sustav zadržavanja vozila u traci, imobilizatore koji blokiraju pokretanje vozila u slučaju prekomjerne konzumacije alkohola, te sustave upozoravanja vozača na umor ili ometanje. Kamioni i autobusi dobit će senzore za prepoznavanje pješaka i biciklista. T-Portal…
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Vozače često zaslijepe duga svjetla, no pomaže usporavanje, držanje desnog ruba i korištenje noćnog načina rada retrovizora. Blendanje je zakonom dopušteno, pa možete “pozdraviti” vozače ili upozoriti na policiju bez straha od kazne. Kod beskontaktnog otključavanja automobila prijetnja su lopovi koji hvataju signal ključa. Ključ držite dalje od vanjskih zidova, a dodatnu zaštitu pruža metalna posuda ili aluminijska folija. Savjeti, Life Hacker
Nestrpljivost, agresivna vožnja i kršenje pravila često proizlaze iz stresa, užurbanosti i općeg nepovjerenja u institucije, dok primjeri solidarnosti na cesti pokazuju da kolektivni duh ipak postoji. Psihologinja Ljiljana Mikuš za Reviju HAK ističe važnost psihosocijalnih čimbenika u oblikovanju vozačkog ponašanja, uz fizičku infrastrukturu i zakone. Kulturni obrasci, socioekonomski status i uređenost javnih prostora značajno utječu na ponašanje u prometu. Dugoročne promjene moguće su jedino kroz odgoj, obrazovanje i jačanje društvene odgovornosti. Vožnja nije samo tehnički čin, već odraz odnosa prema pravilima, drugim ljudima i društvu u cjelini.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Nepridržavanje navedenih pravila koštat će vas 260,00 eura te ćete dobiti jedan negativni prekršajni bod. Revija HAK
Mučnina u vožnji, posebno na stražnjem sjedalu, nastaje zbog nesklada između vida i centra za ravnotežu. Dok oči percipiraju stabilan horizont, osjetilo ravnoteže registrira pokrete tijela, što dovodi do nelagode. Djeca od šest do 12 godina posebno su osjetljiva na ovu pojavu. Vozačima se preporučuje sporija vožnja u zavojima, a putnicima gledanje kroz vjetrobransko staklo kako bi smanjili osjećaj mučnine. Revija HAK
Upozorenje na autocesti: Ne dirajte intimne dijelove vašeg partnera dok ona/on vozi!
Kažnjivo je upravljati vozilom ako ste toliko bolesni, umorni ili u psihofizičkom stanju koje vas čini nesposobnima za sigurnu vožnju. Kazne iznose od 130 do 260 eura, a sudovi ne prihvaćaju izlike poput “nisam znao da ću se onesvijestiti“. Primjeri nesreća, uključujući prevrnuta vozila i sudare, pokazuju da lakomislenost može ugroziti živote. Ako vam je loše, nazovite pomoć umjesto da riskirate. Automobil je opasna stvar; slabost i volan nisu dobitna kombinacija. Zaključak: vaša odgovornost počinje prije nego što sjednete za volan. Revija HAK
Ludo brza vožnja, slalomi kroz grad, pretjecanje s desne strane, jurnjava kroz crveno, prekršaj do prekršaja.. ako se snimi, objavljuje, dijeli, lajka i zatim objavi na društvenim mrežama moglo bi biti podložno kaznama. Općinski prekršajni sud u Zagrebu Pp-12494/2022-16 jedno takvo postupanje objavljeno na Instagram profilu valorizirao je s izricanjem kazne zatvora od 60 dana i primjenom uvjetne osude. Riječ je o kazni izrečenoj vozaču koji je ne smanjujući brzinu namjerno prošao kroz raskrižje na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu i nastavio voziti te objavio na svom Instagram profilu. Iako se pravdao da u to vrijeme nije bilo nikog na cesti, sud mu zbog toga nije gledao kroz prste. Revija HAK
Istraživanja su pokazala da variranje brzine između 75 i 85 km/h svakih 18 sekundi može povećati potrošnju goriva za čak 20 posto. Način na koji upravljate papučicom gasa ima ogroman utjecaj na potrošnju goriva. Naglo ubrzavanje i česte promjene brzine značajno povećavaju potrošnju. Umjesto toga, pokušajte ubrzavati postupno i održavati konstantnu brzinu kad god je to moguće. Stručnjaci preporučuju da za ubrzavanje od nula do 20 km/h potrošite oko pet sekundi. To možete vizualizirati tako da zamislite otvorenu šalicu kave na kontrolnoj ploči – cilj je ne proliti je. Kad jednom postignete željenu brzinu, održavajte je što je moguće konstantnijom, piše net.hr. Poslovni
Mrtvi kutovi su područja koja vozači ne mogu vidjeti niti kroz vidno polje niti pomoću retrovizora, a predstavljaju ozbiljan rizik u prometu. Ključne zone su bočne i stražnje strane vozila, što postaje posebno opasno pri pretjecanju ili mijenjanju traka. Dobro podešeni retrovizori, okretanje glave prije skretanja i svjetlosna signalizacija smanjuju rizik. Novi sustavi poput BLIS-a pomažu prepoznati vozila u mrtvim kutovima zvučnim i vizualnim signalima, dok drugi sustavi olakšavaju parkiranje i vožnju unatrag. Revija HAK